Slanje u proceduru petnaestak zakona predvidjelo je Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u idućoj godini, među njima i dva nova zakona kojima je cilj zaštita djece – Zakona o zaštiti djece i mladih u digitalnom okruženju te Zakona o dječjoj kući Republike Hrvatske.

Stoji to u Obrascu zakonodavnih aktivnosti za 2027. godinu koji je ministarstvo uputilo u javno savjetovanje.

Nacrt prijedloga zakon o zaštiti djece i mladih u digitalnom okruženju bi se u proceduri trebao naći u drugom tromjesečju iduće godine, a ministarstvo objašnjava da je potreba za dodatnim jačanjem zaštite djece u digitalnom okruženju prepoznata i na razini EU.

Osobito kroz preporuke Posebnog stručnog panela Europske komisije za sigurnost djece na internetu (Special Panel on Child Safety Online) te Smjernica Europske komisije o zaštiti maloljetnika temeljem Akta o digitalnim uslugama.

Dječja kuća po Barnahus modelu

Slijedom tih preporuka i potrebe za uspostavom koordiniranog nacionalnog pristupa, ministarstvo predlaže donošenje posebnog zakona, a cilj je osigurati visoku razinu zaštite prava, sigurnosti, privatnosti i dobrobiti djece i mladih te stvoriti sigurno i njihovoj dobi primjereno digitalno okruženje.

Osobito se želi smanjiti njihovu izloženost štetnim i dobi neprimjerenim sadržajima, kontaktima i praksama, uspostaviti okvir za primjenu učinkovitih i privatnost štitećih mehanizama utvrđivanja i provjere dobi, poticati oblikovanje digitalnih usluga u skladu s najboljim interesom djeteta, jačati digitalnu i medijsku pismenost djece, roditelja i skrbnika te unaprijediti koordinaciju i suradnju nadležnih tijela.

Zaštita djece cilj je i prijedloga Zakona o dječjoj kući, čiji bi nacrt u proceduru trebao ići u četvrtom tromjesečju i kojim se predlaže uspostava dječje kuće Republike Hrvatske po modelu Barnahus.

Barnhaus (Dječja kuća) je vodeći europski model zaštite prava i interesa djece žrtava i djece svjedoka nasilja ili zlostavljanja a, kako stoji u obrazloženju, taj jedinstveni pristup okuplja sve relevantne službe pod jednim krovom.

Razlog je izbjegavanje ponovne viktimizacije djeteta tijekom istrage i sudskog postupka, osiguranje koordiniranog i učinkovitog odgovora na nasilje koje je dijete doživjelo te pružanje podrške i pomoći djetetu, uključujući medicinsku procjenu i liječenje, u sigurnom okruženju.

Barnahusov model, prema podacima ministarstva, obuhvaća multidisciplinarni i međuagencijski pristup, osiguravajući suradnju između različitih agencija (pravosudnih, socijalnih, medicinskih) u jednoj ustanovi prilagođenoj djeci koja nudi cjelovite usluge za dijete i obitelj pod jednim krovom.

Temelj Barnahusova modela je pretpostavka da je otkrivanje informacija od strane djeteta ključno i za identificiranje i za istraživanje zlostavljanja djece u kaznene i zaštitne te terapijske svrhe.

Prijedlog novog zakona o pravu na pristup informacijama

U proceduru bi ministarstvo u drugom tromjesečju trebalo uputiti nacrt prijedloga Zakona o pravu na pristup informacijama.

Ministarstvo objašnjava da se nije išlo u izmjene i dopune postojećeg zakona već u izradu novog jer se mijenja više od pola odredbi, a ističu da će izmjene pojedinih instituta i odredbi pridonijeti većoj učinkovitosti u ostvarivanju prava na pristup informacijama, jasnoći u primjeni i olakšavanju interpretacije u praksi.

Među ostalim navode da će se unaprijediti odredbe vezane uz proaktivnu objavu informacija, savjetovanje s javnošću, rješavanje o zahtjevu za pristup informacijama, prigovor na obavijest, određivanje zamjenika službenika za informiranje, način izbora povjerenika za informiranje i provedbu inspekcijskog nadzora, a pravilnije će se “balansirati” pravo na pristup informacijama i pravo na zaštitu osobnih podataka.

U trećem tromjesečju u proceduri bi trebao biti i nacrt prijedloga novog Zakona o trgovačkim društvima. Važeći zakon donesen je 1993. godine i tijekom više od 30 godina primjene bio je predmet brojnih izmjena i dopuna.

Učestale intervencije, uvjetovane razvojem gospodarstva, pristupanjem Hrvatske EU, kontinuiranim usklađivanjem s pravnom stečevinom Unije te razvojem digitalnih oblika osnivanja, upravljanja i poslovanja trgovačkih društava, dovele su do normativne rascjepkanosti, složenosti i otežane preglednosti zakonskog teksta, objašnjava ministarstvo razloge donošenja novoga zakona.

Ciljevi su novog zakona objediniti i sistematizirati postojeći pravni okvir prava trgovačkih društava, urediti i osuvremeniti zakonski tekst bez uvođenja novih pravnih instituta i sadržajnog mijenjanja postojećih prava, obveza i odgovornosti, kao i povećati jasnoću, predvidljivost i pravnu sigurnost postojećeg uređenja prava trgovačkih društava.

U proceduru će ministarstvo uputiti i izmjene i dopune nekoliko zakona koji se usklađuju s Direktivama EU, među njima i Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku.