Stiglo 600.000 turista

Talijani na odmor radije u Hrvatsku nego na jug Italije: “Da se bojimo virusa ne bismo ni došli”

Alenka Juričić Bukarica

SNIMIO: SERGEJ DRECHSLER

SNIMIO: SERGEJ DRECHSLER

Kod nas u Italiji država ima kampanju te nam govore da ostanemo na godišnjem u našoj zemlji, naravno, kako bi novac ostavili doma. Međutim, u ovom trenutku nama je ipak bolja opcija bila odmor u Hrvatskoj, ispričala nam je talijanska gošća



RIJEKA – U Hrvatskoj se ovog vikenda odmara preko 600.000 turista, pokazuju podaci sustava eVisitor prema kojima je i ovaj vikend zabilježen rast broja dolazaka turista, među kojima je najviše stranih. Podaci MUP-a o prometu na graničnim prijelazima govore kako je u 24 sata u našu zemlju ušlo oko 200.000 putnika, od čega daleko najviše preko cestovnih graničnih prijelaza, dok je zrakoplovima stiglo tek oko 7.000 putnika. Kolone su se i ovog srpanjskog vikenda stvarale na ulazu u našu zemlju, ali i na izlazu iz nje. Sve veći broj novooboljelih od koronavirusa za sada nije ispraznio granične prijelaze, a gosti s kojima smo razgovarali ne boje se, ali su oprezni.


Austrijski bračni par Betina i Johannes, tako su nam kazali kako idu na odmor u Crikvenicu. Ondje će boraviti 10 dana i to u privatnom smještaju.


Betina i Johannes iz Austrije
SNIMIO: SERGEJ DRECHSLER


– Bili smo u Crikvenici već triput i odlučili se opet doći jer nam je ondje jako lijepo. Sviđaju nam se priroda, more, ljudi, hrana, stvarno puno toga. A korona? Pa ne bojimo se, da se bojimo ne bismo došli. Ali smo se opremili, imamo sa sobom maske, dezinficijense, a i pazit ćemo se. Uvijek treba držati distancu pa to planiramo i na godišnjem.




Uzeli smo apartman tako da ćemo u tom smislu imati distancu, a nećemo ići ni na neka okupljanja ili u gužvu, svakako ćemo držati distancu, kazao je ovaj austrijski bračni par koji na odmor ide s mališanima.


Iz Udina na Korčulu


Iz Udina je pak na Korčulu krenula gospođa Federica. Kaže, bolje joj je doći na more u Hrvatsku, nego putovati na jug Italije.


– Idemo tjedan dana, a kako smo tri mjeseca bili zatvoreni u svojim domovima, treba nam malo odmora i relaksacije. Naravno, moramo biti pažljivi, ali virusa se ne bojimo. Koliko vidim, na granici smo čekali tek 10-ak minuta, čini se da nema puno turista, što je za Hrvatsku i vaš turizam prava šteta. Očito se ljudi boje korone. Opet za nas je dobro jer računamo da neće biti puno ljudi na plažama pa ćemo moći držati distancu. Inače, kod nas u Italiji država ima kampanju te nam govore da ostanemo na godišnjem u našoj zemlji, naravno, kako bi novac ostavili doma. Međutim, u ovom trenutku nama je ipak bolja opcija bila odmor u Hrvatskoj, ispričala nam je talijanska gošća.


Kamperi hit europskog turizma

Pandemija koronavirusa izmijenila je turističke navike, a čini se kako je jedan od pobjednika tih promjena kamper.
Nakon mjeseci rada na prvoj liniji obrane protiv koronavirusa, španjolska medicinska sestra Yone Alberich spremna je za odmor, no pitanje je kakav.
Odlazak na odmor inače je uključivao let u inozemstvo, no sada kad se virus i dalje širi, Yone ne želi putovati avionom.
Medicinska sestra ne želi ni odsjedati u hotelu ili biti među gomilama ljudi, pa je sa suprugom unajmila kamper.
»Ideja je da se držimo podalje od ljudi kako se ne bismo zarazili«, ističe 32-godišnjakinja koja ima malo dijete i živi u španjolskom obalnom gradiću Castellonu. Socijalno distanciranje na snazi je diljem Europe, pa stanovnici mijenjaju i svoje navike po pitanju putovanja. Nedavna anketa pokazala je da 90 posto Španjolaca želi ostati u svojoj domovini umjesto da putuje u inozemstvo.
Čak 83 posto njih planira koristiti svoj automobil umjesto javnog prijevoza.
Takva situacija nije samo u Španjolskoj. »Od popuštanja mjera nastalo je pravo ludilo za kamperima, posvuda«, rekao je Francois Feuillet, predsjednik Europske federacije kampera (ECF). Danas ima pet milijuna korisnika i dva milijuna vozila. U Njemačkoj, glavnom europskom tržištu, u svibnju je registrirano više od 10 tisuća novih kampera, što je rast od 32 posto u odnosu na prošlu godinu, dok ih je u Francuskoj registrirano 3,5 tisuća, što je rast od gotovo dva posto. U Španjolskoj, manjem, no brzorastućem tržištu, u lipnju je bilo 1,2 tisuće novih registracija, što je rast od 20 posto u odnosu na prošlu godinu, stoji u podacima ASEICAR-a. (Hina)

A povećani broj novooboljelih u našoj zemlji, proteklih je dana bio prilično zapažen u nekim stranim medijima, primjerice, njemačkim i austrijskim. Tako je njemački Bild donio priču o novoj situaciji pitajući se slijedi li za Hrvatsku novo upozorenje o putovanjima. Die Welt, navodeći kakva je situacija u pojedinim zemljama u koje Nijemci najviše putuju na odmor, navodi, pak, kako su u Hrvatskoj tjednima brojke novozaraženih bile niske, međutim ukazuju kako posljednjih dana rastu te kako su žarišta Zagreb i okolica, Slavonija te Splitsko-dalmatinska županija. Berliner Morgenpost, pak, navodi kako su Hrvatska, Srbija i Izrael novi – »hotspots« pandemije…


Stiglo 90-ak aviona

Iako za sada daleko najveći broj gostiju dolazi u vlastitom aranžmanu, dakle, automobilima, ovog mjeseca se polako počinje vraćati aviopromet o kojem prvenstveno ovise južne jadranske županije. Prema podacima Hrvatske turističke zajednice (HTZ) prema Hrvatskoj tijekom ovog vikenda bilo je više od 90 linija dnevno, a najveći broj letova je bio prema zračnim lukama Split, Dubrovnik, Pula i Zadar. Gledajući prema tržištima, najveći broj letova je iz Njemačke, njih 27, zatim Švicarske, Nizozemske, Poljske i Francuske.
– Goste s dalekih izvaneuropskih tržišta, ali i s tržišta Velike Britanije, Francuske ili Skandinavije očekujemo tijekom sredine srpnja s povećanjem broja aviolinija koje će pozitivno utjecati na cjelokupan promet u zemlji, a posebice na rezultate destinacija srednjih i južnih dijelova Dalmacije, kazao je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) ukazao je kako je povećanje broja oboljelih odjeknulo u nekim stranim medijima, kao i da si sami rušimo imidž sigurne zemlje i neodgovornim ponašanjem pojedinaca ugrožavamo sezonu.

– Pred početak sezone percepcija je bila ta da će, kada otvorimo granice, doći turisti i donijeti koronu. Međutim, sada se pokazalo da je to bilo potpuno krivo, već smo sadašnju epidemiološku situaciju prouzročili sami neodgovornim ponašanjem pojedinaca. Mislim da je jasno odakle i kako dolazi veći broj oboljelih.


Ne želim se miješati u nečiji posao jer nisam u tome stručan, međutim, jednostavna je logika da treba reagirati tamo gdje je problem nastao. A nastao je putovanjima naših državljana u istočne zemlje poput Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije… koje su u problemima. I naravno povratkom iz tih zemalja bez ikakvih mjera samoizolacije. Drugo su noćni klubovi, kao i veća okupljanja poput vjenčanja.


Sami krivi


Što se tiče granica prema trećim zemljama, sada se nešto pomaklo, ali mislim da bi trebali hrabrije ići s mjerama i prema okupljanjima i noćnim klubovima, odnosno svim tim izvorima novooboljelih, a koji stavljaju pred upitnik glavni dio sezone.


Rekao bih da ovakvim ponašanjem dajemo materijala stranim medijima koji čekaju svaku našu grešku da krenu u kampanju koja ima osnovni cilj zadržati njihove građane doma, a kako bi preusmjerili u svoje gospodarstvo taj dio turističkog prihoda, upozorio je Ostojić.


– Strahovi prema otvaranju granica za turiste su se pokazali neopravdanima, dapače, naglašavam da smo do sada imali preko 2 milijuna dolazaka turista i da se niti jedan turist ni u jednom vidu komercijalnog smještaja, bilo da je riječ o hotelu, kampu ili privatnom smještaju, u Hrvatskoj nije zarazio. To je činjenica.


Dakle, s jedne strane imamo sjajnu sliku kod turista, a za sadašnju epidemiološku situaciju smo si sami krivi. Doista mislim da ove godine imamo jedinstvenu povijesnu šansu da budemo pobjednici na Mediteranu, ali hoće li biti tako, pitanje je, i ako ne bude, nećemo moći reći da je bilo tko drugi kriv, osim nas samih, dodao je Ostojić ukazavši kako turizam generira oko 330.000 radnih mjesta, od čega izravno 110 tisuća te kako vrlo lako sve može krenuti u krivom smjeru ako se odmah ne povuku odgovarajući potezi.


Dodajmo i da je početak srpnja donio turistički promet kakvom se ustvari malo tko ili nitko nije nadao. Samo Primorsko-goranska županija, primjerice, je na preko 60 posto lanjskih brojki. Ako se uzme u obzir da je prije tek tri mjeseca bilo upitno hoće li od turizma uopće biti išta ove sezone, to je sjajan podatak. No, ljeto i glavna sezona su tek na početku… Nadajmo se da neće završiti prije nego je počelo.