Veliki sustavi, poput znanosti, obrazovanja i zdravstva odupiru se isplati plaća preko Centralnog obračuna, pa im Ministarstvo financija prijeti da bez toga već od jeseni uopće neće biti plaće
ZAGREB Ni u ovoj godini Vlada neće uspjeti ostvariti zacrtano smanjenje ukupnih troškova za zaposlene u državnoj upravi i javnim službama. Sugerira to izvršenje proračuna u prvih šest mjeseci, ali su u neslužbenim razgovorima tu procjenu potvrdili i naši sugovornici iz Ministarstva financija.
Vlada je planirala na plaće zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama potrošiti 20,7 milijardi kuna u što nisu uključene plaće u zdrvstvu. To je značilo da će troškovi zaposlenih biti 1,2 milijarde kuna manji nego lani.
Međutim, prema podacima što ih je predstavilo Ministarstvo troškovi zaposlenih u prvih pola godine manji su za 365 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje lani i to zahvaljujući, kako je navelo to ministratvo u objašnjenju, smanjenju bruto plaća za tri posto od 1. travnja, učinku uvođenja Centralnog obračuna plaća (COP) i uštedama na troškovima zaposlenih u sektoru obrane.
Iako će smanjenje koeficijenata u drugom polugodištu imati jači učinak nego u prvom jer će se primjenjivati svih šest mjeseci malo je vjerojatno da će država do kraja godine na plaćama ostvariti trošak za 900 milijuna kuna manji nego u drugoj polovici 2012.
Novi obračun prijevoza
S tom računicom slažu se i naši izvori iz Ministarstva financija, uz napomenu da se i dalje nastavljaju problemi s uključivanjem pojedinih sektora u COP, pa je nedavno Ministarstvo financija moralo upozoriti odgovorene u zdravstvu, znanosti, u što su uključena i sveučilišta, te obrazovanju da nakon 1. listopada ove godine njihova plaće neće biti isplaćene ukoliko ne budu obračunate kroz COP.
– I sveučilišta i bolnice pokazuju otpor, zamislite kad im ministar financija mora prijetiti da plaća neće biti ako ne dostave potrebne podatke za Centralni obračun. Oni se brane kako je njihov obračun plaća drukčiji, da imaju različit sustav i da se ne mogu uklopiti u COP. Pa zato je COP i formiran, da se svima koji dobivaju plaće iz državnog proračuna one obračnavaju na jednom mjestu, ističe naš sugovornik.
Čini se da će uštede koje je Vlada planirala, od novog obračuna troškova prijevoza do onih koje bi trebao proizvesti COP jer ne dopušta da se nekome obračunaju dodaci koje nema prema ustrojstvu svog ministarstva ili institucije, na kraju učinak imati jedino na državnoj upravi.
Oko tridesetak tisuća ljudi koji dobivaju plaću preko COP-a uglavnom su državni službenici, a na njih se odavno počeo primjenjivati i novi obračun troškova prijevoza dok to sa javnim službama, poput zdravstva ili obrazovanja, nije u potpunosti tako.
Troškovi zaposlenih u prvih šest mjeseci iznose 10,813 milijarde kuna i na tim je rashodima već potrošeno 52,2 posto planiranih sredstva za cijelu godinu. Na plaće je tako u prvih šest mjeseci otišla šestina svih proračunskih rashoda u prvom polugodištu, a država je kroz naknade građanima i kućanstvima, u što su uključene mirovine, socijalna davanja, porodiljne naknade, dječji doplatak, potrošila još 35,58 milijardi kuna što je više od 55 posto proračunskih troškova. Na subvencije i kamate otišlo je ukupno 8,52 milijarda kuna. Tako je samo na plaće, naknade građanima, kamate i subvencije, gdje nema prostora smanjenju, u pola godine potrošeno 55 milijardi kuna, što je oko 87 posto proračunskih troškova.
Bez dogovora
Koliko će ovaj put Vlada prekoračiti planirane troškove zaposlenih vidjet će se kod rebalansa proračun na jesen.
Isto se dogodilo i s rebalansom prošle godine. Država je planirala na zaposlene potrošiti 21,3 milijarde kuna, što je u odnosu na 2011. bio smanjenje od gotovo dvije milijarde kuna.
Ipak, dogovora sa sindikatima nije bilo, planovi o smanjenju troškova na dodacima, prekovremenom radu, ugovorima po djelo, nisu dali rezultate i troškovi zaposlenih bili su za 1,6 milijardi kuna veći od plana.
Tako se gotovo cijela ušteda od 2 milijarde kuna istopila, a pragove je najviše probilo zdravstvo, što će vjerojatno i opet biti slučaj.
