Prije tjedan dana premijer Andrej Plenković je, na neradnu subotu, održao konferenciju za novinare na kojoj je govorio o tome da je agencija S&P podigla hrvatski kreditni rejting, tvrdeći da će to dati novi razvojni zamah gospodarstvu. I jučer je premijer radio, sastao se uži kabinet uoči današnje sjednice Vlade, ali tonovi su odjednom sasvim drukčiji, tamniji.

Vodeći dužnosnici Vlade, uključujući i Plenkovića, sada pričaju o kataklizmi koja je pred vratima, o »najvećoj energetskoj krizi koju pamti ova generacija«, pa su na dnevnom redu, osim mjera za ublažavanje udara na životni standard građana, i veliki rezovi, smanjenje državne potrošnje. Sve zbog posljedica rata koji su SAD i Izrael pokrenuli protiv Irana, a koji hrvatska Vlada ne smatra pogrešnim. Uostalom, premijer je proteklih dana optužio predsjednika Zoran Milanovića da vodi anti-izraelsku politiku.

Bez izbora

Sindikati javnih službi su na subotnjem prosvjedu tražili rast plaća, isticali da novca ima, ali iz svega što je uslijedilo isijavala je poruka da ga nema. Barem ne za zaposlene u tom sektoru. Vrijeme u kojem je Vlada dijelila novac je, čini se, prošlost ili pri kraju.

– Ukoliko se nastavi ovakav trend rasta cijene energenata, mi ćemo i u našem ministarstvu morati srezati određene troškove, rashode. Nećemo to raditi na pozicijama obnove, svakako ćemo nastojati ostaviti sredstva za obnovu, izjavio je u subotu navečer u Dnevniku Nove tv Branko Bačić, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Danas ujutro će paket mjera, kojima će se ograničiti rast cijena goriva i struje, prvo biti predstavljen koalicijskim i socijalnim partnerima, a potom će ga Plenković objaviti na sjednici Vlade. Ponovo, dakle, ulazimo u razdoblje u kojem će svi reflektori biti upereni u Vladu, od koje će se očekivati spas, zadržavanje makar približne razine života dok su neka željena poboljšanja stvar budućnosti. Bitno će to odrediti kompletnu hrvatsku politiku. Izvjesno je da neće biti prijevremenih parlamentarnih izbora, o kojima se opet počelo neslužbeno nagađati. Ta tko bi raspuštao Hrvatski sabor usred nezapamćene energetske krize koja će utjecati na sve segmente društva. Osim toga, vladajuća koalicija se pojačala za dva zastupnika, Bošku Ban i Darija Zurovca, možda će se još koji oporbenjak prebaciti na drugu stranu, pa u tim okolnostima dodatne stabilizacije doista ne bi imalo smisla ići na prijevremene izbore. Oni eventualno dolaze u obzir ako Plenković još jednom uspije hrvatske građane zaštititi od posrnuća i odluči to pokušati naplatiti na izborima kada bude okončan rat na Bliskom istoku.

Opozicija u problemu

Dok je Vlada u značajnoj mjeri odlučuje kako će se u Hrvatskoj živjeti, opozicija je u problemu. Plenković je s godinama nametnuo u javnosti narativ da Vlada sve osigurava za narod, a da njezini politički protivnici ničim ne pridonose, da, primjerice, nisu ni za cent smanjili cijenu benzina. Te su teze uhvatile korijenje i oporbi se teško, gotovo nemoguće s njima nositi. Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončiću subotu je u Karlovcu, u društvu sukoordinatorice Možemo! Sandre Benčić, govorio što bi on sada učinio.

– SDP je posljednje četiri godine predlagao više od 60 mjera kako bi se očuvala država i standard hrvatskih građana u vrijeme krize, ali Vlada je uzela samo jedan mali dio. Hrvatska je propustila povijesnu šansu da napravi transformaciju hrvatskog gospodarstva i energetske politike, izjavio je Hajdaš Dončić. Ali, Plenković kaže – ja dajem novac, a ljevica ništa. I to se dosad pokazala kao dobitna politička formula.