Danas je nastavljeno suđenje bivšem HDZ-ovom ministru obrane Mariju Banožiću na Općinskom sudu u Vinkovcima. Sudi mu se zbog prometne nesreće u kojoj je 11. studenoga 2023. poginuo 41-godišnji Goran Šarić, otac dvoje djece.

Ročište je počelo nešto iza 9:30 sati, a za danas je zakazano svjedočenje dvojice prometnih vještaka.

Banožićeva obrana odmah je podnijela podnesak da je sudski prometni vještak Dražen Jeđud kontaminiran, uz tvrdnju da je sud Jeđudu ranije dostavio materijal iz spisa. DORH i tužitelj su se usprotivili zahtjevu obrane da se ovog svjedoka izuzme sa suđenja, javlja Index.

Sudsko vijeće donijelo je odluku kojom se odbija prijedlog obrane. Jeđud će svjedočiti o onome što je vidio, bez stručnog elaboriranja.

Vještak Jeđud naglasio da mu nisu dostavljeni svi materijali, a da je pozvan na očevid

Vještak Jeđud je na početku svjedočenja rekao da je od suda tražio spis kako bi se pripremio te da je provjerio sva mjerenja na mjestu prometne nesreće.

Istaknuo je da je na očevid stigao kad je cesta već bila zatvorena te da je s policijom radio zajednička mjerenja, dok je mjerenja vozila obavio u policiji. Dodao je da je kamion bio premješten na odmorište Kunjevci, bez vidljivih oštećenja, te da on sam nije obavio očevid na kamionu. Naglasio je da još nije imao ovakav slučaj da mu nisu dostavljeni svi materijali, a da je pozvan na očevid.

Kazao da je Banožićevo vozilo nakon nesreće zatekao na lijevoj kolničkoj traci, dakle u suprotnom smjeru od njegova kretanja. Dodao je da su oštećenja na vozilu poginulog nastala na prednjem, više lijevom dijelu Banožićevog terenca.

Vještak Repušić: Uzrok nesreće nije vožnja poginulog s 2 promila

Svjedočio je prometni vještak Andrija Repušić. Potvrdio je nalaze svog vještačenja i naglasio da uzrok nesreće nije bila nesigurna vožnja u alkoholiziranom stanju poginulog Gorana Šarića. “Uzrok prometne nesreće je jedan, a faktora može biti više”, rekao je.

Iznio je službene podatke da je poginuli imao 2.06 promila alkohola u krvi. Na pitanje je li s tolikom koncentracijom mogao voziti sigurno, odgovorio je da to nije u njegovoj struci i da na to može odgovoriti samo vještak druge struke.

U svom iskazu dodatno je rekao da su se oštećenja na vozilima nalazila na prednjim lijevim dijelovima, što je bilo mjesto udara.

Vještak je u svom svom ranijem nalazu naveo da trag kočenja potječe od desnog kotača Banožićeva vozila, no naknadno je utvrdio da se radi o lijevom. U današnjem svjedočenju da je do zaključka došao jer su se vozila sudarila prednjim lijevim dijelovima, dok tragovi koji bi ukazivali na desne kotače nisu pronađeni. Time je, kaže, isključena mogućnost da je trag nastao od desnog kotača Nissana.

Vještak Repušić je objasnio da je sudar složen proces od prvog kontakta do razdvajanja vozila. Rekao je da u ovom slučaju nije bilo dovoljno parametara da se nesreća utvrdi analitičkim ili numeričkim metodama, pa je koristio univerzalne zakone fizike. Na temelju zakona o sačuvanju impulsa zaključio je da je brzina vozila Marija Banožića morala biti veća od brzine kombija.

Precizirao da se kombi kretao između 90 i 95 km/h, što je utvrdio prema položaju kazaljke brzinomjera. Dodao je da, iako nije imao tahografski listić kombija, imao je podatak da se teretno vozilo kretalo 76 km/h, dok je kombi išao oko 90 km/h. Nakon sudara, zbog siline udara, kombi je promijenio smjer i nastavio kretanje unatrag.

Kazao je kako je zaustavljeni položaj kazaljke brzinomjera podadak koji se može koristiti jednako pouzdano kao i tahografski listić. Dodao je da se u oba slučaja analiza temelji na zakonima očuvanja impulsa i da bi rezultati trebali biti isti u granicama dopuštene pogreške.

“Banožić je vozio oko 100 km/h”

Vještak je rekao da je fotografiju brzinomjera dobio uz nalog za vještačenje, kao i DVD na kojem je bila još jedna snimka. Dodao je da u svom nalazu nije precizno naveo mjesto sudara jer je smatrao da fotografije i grafički prikaz to jasno pokazuju.

Potom je naveo da poginuli nije bio vezan sigurnosnim pojasom. Na pitanje bi li preživio da ga je koristio odgovorio je da to spada u interdisciplinarno vještačenje prometne i medicinske struke.

Istaknuo je da je Mario Banožić u trenutku nesreće vozio oko 100 km/h. Cesta na mjestu sudara široka je oko sedam metara, a tegljač 2.5 metra. Na skici nesreće tegljač, kazao je, nije ucrtan jer nije pronađen nijedan materijalni trag koji bi na njega upućivao.

Vještak je u svom svom ranijem nalazu naveo da trag kočenja potječe od desnog kotača Banožićeva vozila, no naknadno je utvrdio da se radi o lijevom. U današnjem svjedočenju da je do zaključka došao jer su se vozila sudarila prednjim lijevim dijelovima, dok tragovi koji bi ukazivali na desne kotače nisu pronađeni. Time je, kaže, isključena mogućnost da je trag nastao od desnog kotača Nissana.

Banožićeva obrana predložila je izmjenu i dopunu nalaza kojom bi se precizno utvrdilo kretanje kombija i vozila Marija Banožića neposredno prije, za vrijeme i nakon nesreće. Vještak je naveo da se Banožićevo vozilo nalazilo u svom prometnom traku prije intenzivnog kočenja.

Obrana je predložila i kombinirano vještačenje jer prometni vještak nije mogao procijeniti utjecaj alkohola i nevezanja pojasa pokojnog Gorana Šarića. Banožićeva je obrana predložila i saslušavanje supruge poginulog.

Sudsko vijeće odbilo je prijedlog obrane za dopunu nalaza o kretanju i brzini vozila. Istodobno je prihvaćen zahtjev da se razmotri utjecaj alkohola i nevezanja pojasa poginulog, kao i zahtjev za saslušanjem njegove supruge,  kako javlja Index.

Prema optužnici, Banožić je tog dana rano ujutro vozio iz smjera Vinkovaca prema Županji, gdje je išao u lov. Tereti ga se da je vozio neprilagođenom brzinom, a tijekom pretjecanja kolone prešao je u suprotni trak iako je vidljivost bila smanjena zbog guste magle i vozila ispred njega. Tamo je udario vozilo kojim je upravljao Šarić.