Arhiva NL
Usluga koja pacijentu pruža i ono što ne ulazi u zdravstvenu uslugu koju mu danas osigurava polica osnovnog i dopunskog osiguranja HZZO-a, po zamisli ministra zdravlja Darija Nakića dodatno bi se plaćala preko dodatnog, privatnog zdravstvenog osiguranja ili iz pacijentovog džepa
ZAGREB Lijekovi, stentovi, umjetni kukovi i koljena, najizgledniji su kandidati na kojima bi zdravstveni sustav mogao profitirati putem naplate »nadstandarda«. Usluga koja pacijentu pruža i ono što ne ulazi u zdravstvenu uslugu koju mu danas osigurava polica osnovnog i dopunskog osiguranja HZZO-a, po zamisli ministra zdravlja Darija Nakića dodatno bi se plaćala preko dodatnog, najvjerojatnije privatnog zdravstvenog osiguranja ili iz pacijentovog džepa, a zdravstvu bi mogla donijeti dragocjeni dodatni prihod. S obzirom na stanje i kapacitete državnih bolnica, na boljem i komfornijem smještaju pacijenata u takvom bi sustavu mogla zaraditi malo koja bolnica.
Prema izračunu Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), samo bi se na doplati za skuplje varijante generičkih lijekova, za pacijente koji to žele, zdravstvenoj blagajni godišnje moglo zaraditi oko 500 milijuna kuna, što bi pokrilo dvije trećine ukupnog iznosa potrošenog na skupe lijekove u 2015. godini, odnosno deset posto ukupnog godišnjeg proračuna za lijekove.
Liječnici danas, prema preporuci HZZO-a, trebaju pacijentu propisati najjeftiniju varijantu lijeka s liste lijekova HZZO-a predviđenu za određenu dijagnozu. Ova je odredba kod pacijenata izazvala dosta otpora, jer mnogi od njih nisu zbog razlike u cijeni htjeli pristati na promjenu terapije na koju su navikli i koja im je, uvjereni su, najbolje odgovarala. Zbog krutih pravila HZZO-a, nisu imali mogućnost doplate do cijene skupljeg lijeka iste generičke skupine, iako su bili spremni za to izdvojiti nešto novca iz vlastitog džepa.
Sasvim sigurno solidan iznos mogao bi se zaraditi i na doplati ugradbenih medicinskih materijala pacijentima koji umjesto kuka čiju ugradnju pokriva HZZO žele ugraditi kvalitetniji i skuplji proizvod. HZZO danas plaća ugradnju proteze umjetnog kuka prema medicinskoj indikaciji za svakog pacijenta, a cijena implantata nije ograničena. No kad mu doktor jednom odredi implantat, pacijent ne može sam odabrati i nadoplatiti protezu koja prelazi standard HZZO-a.
Kliniku za ortopediju u Lovranu upravo je kršenje ovog pravila stajalo kazne, jer je pacijentima omogućila izbor kod ugradnje umjetnog kuka, dajući im mogućnost doplate za ugradnju endoproteze kuka minimalno invazivnom metodom. Osim novčane kazne, bolnici je oduzeto vođenje javne nabave ugradbenog materijala, a taj je posao povjeren KBC-u Osijek. Uvođenje Nakićevog nadstandarda omogućilo bi Klinici za ortopediju da pacijentima opet ponudi mogućnost doplate od nekoliko tisuća kuna za manje invazivni kirurški zahvat.
Kaos u sustavu
Da bi se nešto, međutim, proglasilo nadstandardom i naplatilo pacijentima, treba se najprije znati što je osnovni zdravstveni standard. Dok je kod lijekova to dosta jasno definirano, kod ugradbenog medicinskog materijala u sustavu vlada popriličan kaos, a kvaliteta i cijene umjetnih kukova, koljena, stentova, razlikuju se od bolnice do bolnice.
Prije nego se uvede bilo kakva mogućnost doplate za bolji proizvod, mora se provesti standardiziranje i katalogizacija ugradbenih medicinskih pomagala i potrošnih materijala, upozorava ravnatelj UPUZ-a, Dražen Jurković.
– Da bi se uvelo bilo kakvu dodatnu uslugu, treba utvrditi osnovni kvalitetni standard koji ne smije biti manji u odnosu na onaj kakav danas imaju hrvatski pacijenti. Kad se to utvrdi, i kad se zadovolji osnovna razina kvalitete u svakoj zdravstvenoj ustanovi, sve iznad toga može biti nadstandard koji će se platiti iz privatnog dodatnog zdravstvenog osiguranja ili iz vlastitog džepa – smatra Jurković. Policu osiguranja koja će pokrivati nadstandard, dodaje, nikako ne smije osiguravati HZZO, već isključivo privatna zdravstvena osiguranja.
– HZZO se mora brinuti samo o osnovnom i dopunskom zdravstvenom osiguranju koje će biti kvalitetno i dostupno svim građanima. U osnovna prava pacijenata i solidarni zdravstveni sustav ne smije se dirati, socijalni moment i solidarnost mora ostati najbitnija komponenta zdravstvenog sustava, naglašava šef UPUZ-a.
O uvođenju nadstandarda HDZ se već jasno očitovao i prije izbora, kada je bivši predsjednik HDZ-ovog odbora za zdravstvo Ante Ćorušić izračunao da privatnom zdravstvenom osiguranju teži 127.000 hrvatskih građana s plaćama većim od 10.000 kuna, koji će sebi moći priuštiti nadstandard. Most, kao koalicijski partner, tu neće biti prepreka, jer je predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo Ines Strenja Linić poručila kako je riječ o modelu koji će osigurati održiv zdravstveni sustav, pri čemu će se zadržati postojeći standard i solidarno zdravstvo.
Određeni novac mogao bi se namaknuti i od pacijenata koji žele birati bolničkog specijalista. Mnogi pacijenti danas kod naručivanja na prvi specijalistički pregled točno znaju kojem liječniku žele, bilo po preporuci, bilo zbog ugleda ili titule dotičnog specijalista. I to bi pravo, koje danas pacijentima nitko ne osporava, ali moraju biti spremni da će kod predstojnika klinike ili profesora čekati nešto dulje nego kod mlađih odjelnih liječnika, moglo doći u pitanje uvođenjem nadstandarda. Dok pacijenti po zakonu imaju pravo na izbor liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, u specijalističkoj skrbi to nije slučaj. Nepisano pravilo da se pacijenta naruči onome kome hoće već je donekle suženo e-naručivanjem, ali to ne znači da i izbor specijalista ne može ući u nadstandard koji bi se posebno plaćao.
Prijedlozi Udruge poslodavaca u zdravstvu, koju od prošle godine vodi nekadašnji HDZ-ov državni tajnik za zdravstvo i ministrov stranački kolega, na tragu su Nakićevih najava o tome kako namjerava upravljati zdravstvom. Ministar je, kako se neslužbeno doznaje, sklon ovakvoj koncepciji i vrlo je izgledno da će je ugraditi u svoju zdravstvenu politiku.
