Uslijed američko-izraelskih napada Iran je proglasio potpunu zabranu plovidbe Hormuškim tjesnacem, efektivno blokiravši dvadesetak posto svjetske trgovine naftom i ukapljenim prirodnim plinom, pri čemu je iranskim projektilima u proteklih nekoliko dana napadnuto više brodova. Paralelno s blokadom pomorskog prometa, napadi dronovima i projektilima na okolne zemlje doveli su do zaustavljanja isporuke prirodnog plina iz Katara, kao i obustave prekrcaja u drugim lukama duž obale zaljeva pa nas je zanimalo hoće li takvo stanje, ukoliko potraje dulje vrijeme, utjecati na rad LNG Hrvatska, tvrtke koja upravlja terminalom za ukapljeni naftni plin u Omišlju te Janafa koji upravlja terminalom za prekrcaj nafte i derivata također u Omišlju kao i naftovodom.

Sklopljeni ugovori

LNG terminal ključna je karika u opskrbi hrvatskog i tržišta okolnih zemalja prirodnim plinom pomorskim putem, a Janaf jednako tako za opskrbu naftom rafinerija u Rijeci, NiS-ove rafinerije u srbijanskom Pančevu te MOL-ovih rafinerija u mađarskoj Százhalombatti te slovačkoj Bratislavi.

Direktor LNG Hrvatske Ivan Fugaš kazao je kako ne očekuje nikakva smanjenja isporuka prirodnog plina tankerima za njegov prijevoz, u dogledno vrijeme, iz vrlo jednostavnog razloga.

– Na terminal u Omišlju već dvije godine nije stigao niti jedan brod s teretom plina iz Katara, a iz drugih zemalja Perzijskog zaljeva nikad nismo imali niti jedan brod s teretom tako da ne očekujemo da bi moglo biti zastoja u isporuci uzrokovanih sukobima i pomorskom blokadom u Perzijskom zaljevu, kaže Fugaš, objašnjavajući kako zakupci kapaciteta terminala određuju gdje će nabavljati ukapljeni prirodni plin.

– To, u praksi, znači da mi tek kada je plin ukrcan na brod, saznajemo gdje je ukrcan, no kako već duže vrijeme većina ukapljenog plina na terminal stiže iz SAD-a, Trinidada i Tobaga te Norveške, očekujemo da će se takva praksa i nastaviti, kaže Fugaš, dodajući kako hrvatski LNG terminal sa zakupcima ima sklopljene ugovore po sistemu »puno za prazno«, odnosno zakupci plaćaju naknadu bez obzira na to jesu li putem terminala transportirali ugovorene količine plina ili ne.

Slična, doduše neslužbena, objašnjenja, vrijede i za Janaf, gdje očekuju da bi fizički promet možda mogao biti nešto manji, ukoliko kriza u Perzijskom zaljevu potraje, budući da su zakupci kapaciteta, u prvom redu NiS, dio nafte nabavljali i transportirali tankerima s tamošnjih tržišta, u prvom redu iz Iraka. No to ne bi trebalo uzrokovati značajnije probleme, jer i Janaf ima slične ugovore sa zakupcima kao LNG Hrvatska pa se ne očekuje da će to značajno utjecati na poslovne rezultate tvrtke.

Neizvjesni rokovi

Također, vjeruje se da će Ina, NiS i MOL eventualne količine koje bi stizale iz zaljevskih zemalja, nadoknaditi kupnjom sirove nafte s drugih tržišta, iako bi na dinamiku isporuke mogao djelomično utjecati broj brodova koji su trenutno »zarobljeni« u Perzijskom zaljevu, ako iranska blokada Hormuškog tjesnaca bude trajala duže vrijeme, što je zasad posve neizvjesno.

Službeno, iz Janafa su se oglasili kratkim objašnjenjem.

– Zatvaranje Hormuškog tjesnaca trenutno nema negativnih učinaka na poslovanje Janafa. Tijekom godine na Terminal Omišalj stiže zanemariva količina nafte iz tog pravca, a kao kompanija koja se bavi isključivo transportom nafte i skladištenjem nafte i naftnih derivata, nismo izloženi promjenama cijene sirove nafte, stoji u odgovoru Janafa na naš upit.

Ono što je, kada je riječ o Janafu, prilično izvjesno, je da će rast cijena nafte zbog ratnih događanja u Perzijskom zaljevu, potaknuti mađarski MOL na još veći pritisak na hrvatsku Vladu i Janaf da dopuste transport znatno jeftinije ruske nafte tankerima, preko hrvatskog naftovoda, do MOL-ovih rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj.

Hrvatska Vlada zasad odbija takva nastojanja Mađara, no hoće li ruska nafta poteći Janafom najvjerojatnije će ovisiti o tumačenjima sankcija iz EU-a, a još više iz SAD-a.