Ilustracija / REUTERS
Za 2023. svi su oprezni, bit će dobro ako hrvatska ekonomija izbjegne recesiju i održi se u pozitivnoj nuli. No, ona de facto odražava stagflaciju, ili nešto blizu njoj: kombinaciju pritiska na rast cijena i prigušenog ili nikakvog rasta, koji se k tome održava izdašnim Vladinim intervencijama
povezane vijesti
RIJEKA – Kako je prolazila 2022., tako su projekcije ekonomista i relevantnih institucija za rast BDP-a u Hrvatskoj u ovoj godini povećavane, a za 2023. smanjivane. Na početku godine bile su slične, a onda su se krenule diversificirati, pri čemu su brojke za ovu išle na više, a brojke za 2023. na niže.
Vladina najnovija projekcija je da će realni rast za 2022. biti 5,7 posto, što je za 2,7 posto više od predviđanja iz travnja, ali je zato za iduću godinu Vlada predvidjela samo 0,7 posto rasta, što je pesimističnije od MMF-a i Svjetske banke. Hrvatska narodna banka bila je među najoptimističnijm prognostičarima za ovu godinu, a pokazalo se da je bila i u pravu. Odmah je očekivala snažan rast: turizam je njegov nositelj, ali i domaća potražnja, koja je donedavno odolijevala sve višoj inflaciji. Isto tako, naša mala ekonomija nije dosad bila tako snažno pogođena ekonomskim implikacijama rata u Ukrajini. Naši najveći vanjsko-trgovinski partneri su u Europi, a kako recesija još nije zahvatila njih, i mi smo se ove godine nekako izvukli. Može li hrvatska ekonomija i u 2023. iznenaditi?
Već usporavamo
No, i HNB je za 2023. značajno pogoršao prognoze. Očekuju samo 1 posto rasta, nešto više nego Vlada, a tu svoju projekciju temelje i na činjenici da će rast cijena iscrpiti dohotke, te će osobna potrošnja, inače najveći generator rasta, snažnije posustati. To se osim toga ionako već osjeća; u kolovozu je potrošnja u maloprodaji oslabila 0,2 posto na godišnjoj razini, što je njezin prvi pad nakon 18 mjeseci rasta. Uglavnom, HNB uočava smanjenje gospodarske aktivnosti već u trećem tromjesečju ove godine, koje je dakle netom iza nas, u odnosu na drugo, te snažno usporavanje rasta u odnosu na treći kvartal lani.
Kažu da su se već pogoršala poslovna i potrošačka očekivanja, industrijska proizvodnja se u srpnju i kolovozu smanjila u odnosu na drugo tromjesečje, uz stagnaciju prometa od trgovine na malo. Realne plaće nastavile su se smanjivati. Pokazatelji u turizmu upućuju na rekordna ostvarenja u 2022., no izgleda da ni to neće biti dovoljno.
Sve manje optimizma
Promatrajući indekse potrošačkog optimizma na godišnjoj razini, pad je u rujnu zabilježen kod sva tri pokazatelja, a najizraženije kod indeksa očekivanja potrošača, kažu analitičari Raiffeisen banke. Ističu da se »geopolitička i ekonomska neizvjesnost, a posebice visoka razina zabrinutosti zbog ustrajnih inflatornih pritisaka i njihovog utjecaja na osobne financije kućanstava, odražava na kretanje pokazatelja potrošačkog optimizma«. Nastavak pak povoljnih kretanja na otpornom tržištu rada sprječava izraženiji pad povjerenja potrošača. – Općenito, promjene u obrascima ponašanja potrošača, odnosno smanjenje privatne potrošnje, koja je važan stup gospodarskog rasta, povećavaju rizike od usporavanja gospodarske aktivnosti, kaže RBA. |
– U okružju znatnog pogoršanja gospodarskih izgleda praćenih snažnim inflatornim pritiscima i neizvjesnosti u pogledu cijena i raspoloživosti energenata, gospodarski bi rast mogao usporiti s očekivanih 5,5 posto u 2022. na 1 posto 2023. Osobito snažno mogao bi se smanjiti doprinos neto inozemne potražnje i postati negativan kao odraz izraženog usporavanja izvoza, zaključuje HNB.
Za 2023. se očekuje da bi u recesiju mogla ući njemačka ekonomija, ali i ostatak Europe, pa onda naravno povući i nas. Najveći rizik je naravno energetska i plinska kriza. Kako rast cijena prisiljava središnje banke da povećavaju kamate, očekuje se i snažniji preokret trenda kamatnih stopa, rast kamata na nove kredite, povećanje kamata na stare s promjenjivom stopom. S te osnove, HNB kod nas predviđa i mogući prevrat na tržištu nekretnina. Pitanje je, hoće li inozemna potražnja za nekretninama, pri čemu je trenutno uz more svaki treći kupac stranac, i dalje igrati tako važnu ulogu. Usporavanje u eurozoni ili moguća recesija utjecat će i na apetite za hrvatskim nekretninama, no s druge strane ulazak u Schengen i eurozonu naše će tržište učiniti dostupnijim i otvorenijim. Isto tako, ekonomiju općenito očekuje i priljev EU sredstava. Svjetska banka pak kaže da će u ovoj godini hrvatsko gospodarstvo porasti 6,4 posto, što je 2,6 postotnih bodova više od njihove prognoze iz lipnja. Uz turizam, koji bi mogao nadmašiti predpandemijsku razinu, navode i da su izvoz robe i domaća potražnja bili snažni, unatoč pojačanoj globalnoj neizvjesnosti i rastu cijena.
Hrvatska izvozna industrija ovisi o tržišnim kretanjima u okružju, prije svega Njemačkoj i Italiji / Reuters
Neizvjesnost u okruženju
No, kažu, do kraja godine, aktivnost će usporiti, a trend bi se trebao protegnuti i na 2023. Sve izraženija neizvjesnost u okruženju i inflacija zakočit će realne plaće i vanjsku potražnju, kažu. Očekuju stoga u 2023. rast BDP-a od samo 1,8 posto, što je dvostruko manje od prognoze iz lipnja, ali je i među višim prognozama, kada se gledaju Vladine i HNB-ove. MMF je najoptimističniji glede hrvatskog rasta u 2023., očekuju čak 3,5 posto rasta, s tim da su prognozu za ovu godinu značajno digli, na 5,9 posto. U svakom slučaju, neizvjesnost je ključna riječ za vremena koja živimo, pa su i prognoze šarolike, uz česta i nemala revidiranja. Za 2023. svi su oprezni, bit će dobro ako hrvatska ekonomija izbjegne minuse i dublju recesiju, odnosno ako se budemo održali na nekoj pozitivnoj nuli, koja de facto odražava stagflaciju, ili nešto blizu njoj; kombinaciju pritiska na rast cijena i prigušenog ili nikakvog rasta, koji se k tome održava izdašnim Vladinim intervencijama i socijalnim mjerama.
