Na prvoj radnoj sjednici saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor, gdje su kao svjedoci pozvani Ivica Todorić i Ante Todorić te prvi hrvatski premijer Stjepan Mesić, predsjednik Povjerenstva Orsat Miljenić prisutne je izvijestio da Todorićima država nije uspjela uručiti pozive. Pred povjerenstvom je svjedok Stjepan Mesić, bivši hrvatski predsjednik.

NOVO 12:30 

Grmoja: Rekli ste da dok ste bili predsjednik da niste imali kontakta s Ivicom Todorićem, je li dolazio na prolsave vašeg rođendana?

Ne sjećam se, stvarno.

Jelkovac: Poznato je da Todorić imao koncesiju na lovištu na Biokovu. Bili ste zajedno u lovačkim krugovima, je li vam poznato nešto o toj koncesiji. 

Nikada nisam bio u lovu, a ni neću. Što se tiče proslave lovačkog saveza morate pitati njihov protokol gdje se koga stavi. Nisam imao nikakva saznanja o toj koncesiji.

Je li političkom odlukom HDZ-a stvoren Agrokor?

Teško mi je komentirati tu izjavu jer sve što se radilo u zemlji u kojoj je organizirana vlast radi se pod kontrolom vlasti.

Ne znam je li postojala direktna odluka o stvaranju Agrokora.

Maras: Je li političkim odlukama odlučivano da se prodaju Ledo, Jamnica, Zvijezda Agrokoru od strane tadašnje vlasti?

Najveća odgovornost je uvijek na onima koji obnašaju vlast. Kada je HDZ obnašao vlast na njemu je bila najveća odgovornost. Na organima HDZ-a se raspravljalo o svim važnim odlukama. Nisu se donosile odluke koje bi direktno morale ići na institucije, ali se raspravljalo o problemima kao što se i danas raspravlja.

Mesić predlaže da se pozove Večeslav Rački koji je dobro informiran o privatizaciji banaka.

NOVO 12:15 Borić: Da li ste znali da će se Agrokor koncem 2000. po prvi puta zadužiti na međunarodnom tržištu kapitala?

Znao sam samo za jedan slučaj kada ja uziman veći kredit na međ. tržištu i to sam čuo od izvora iz Agrokora, ali to nisu službeni podaci bili odnosno službena obavijest.

Da, poznavao sam Matu Crkvenca. Mislim da je bio dobar ministar financija.

NOVO 12:05 “Martine Dalić se ne sjećam iz tog vremena.

Moguće je da je utjecala na odluke oko Agrokora budući da je bila ministrica gospodarstva.

Zašto je Šeks vodio povjerenstvo za pšenicu koje je trebalo istražiti aferu oko pšenice i Agrokora?

To je bila velika afera, ali ništa od cijele istrage. Očito su bili mnogi upleteni za koje nije bilo dobro da javnost sazna.

Poznajete li Josipa Petrovića, bivšeg direktora Unikonzuma, Ine…?

Jozu Petrovića poznajem, upoznao sam ga na nekoliko skupova, sretao sam ga i u nekim neformalnim razgovorima ali direktno s njim nisam surađivao.

Povezuje li on slučaj Agrokor s HDZ-om, odnosno Karamarkom i vladom tihomira Oreškovića?

K meni su dolazili predstavnici uprave Ine i tražili su razgovor s premijerom, premijer ih nije primio pa su tražili od mene pomoć. Da tražio sam od Sanadera da ih primi, a on je rekao da nema problema.

Intervenirao sam da ih primi, on ih nije primio, onda mi je rekao “Ina se ne prodaju i tako im reci, samo ćemo prekomponirati poslovanje s Inom, A to znači da Hrvatska ne dobija ništa, a MOL sve”, rekao je Mesić na pitanje Gordana Marasa.

Nakon toga došlo je do kraćeg prepucavanja Milijana Brkića s jedne strane i Marasa odnosno Orsata Miljenića s druge. Miljenić je zatražio od svih da se ne upuštaju u komentare te nagalsio da je povjerenstvo za Agrokor te da se pitanja koncentriraju na to.

NOVO, 11.49 – Pitanja Mesiću postavlja Gordan Maras (SDP)

Obzirom da ste bili član najužeg vodstva HDZ-a, možete li se prisjetiti tko je bio zagovaratelj koncepta privatizacije koji je proveden u ratu?

– Bilo ih je više koji su tražili da se titulara društvenog vlasništva traži prodajom poduzeća. Oni koji su odmah bili na čelu Fonda za privatizaciju. Velike firme uvijek su raspravljane i u Uredu predsjednika.

Koje su bile ključne osobe? 

– Prije svega to su bili savjetnici predsjednika Tuđmana i jedan krug koji se kretao u Tuđmanovom krugu. Oni su odlučivali, a onda je to dobilo formu, tu se riješilo i onda bi išlo u proceduru. Mislim da je u slučaju gospodarstva najveću ulogu imao Borislav Škegro, a u političkom smislu to je bio Ivić Pašalić.

Ključne privatizacijske odluke, a tu je i Unikonzum, nije moglo donijeti bez suglasnosti Franje Tuđmana?

– To je apsolutno sigurno. Bez HDZ-a i predsjednika Tuđmana Agrokora ne bi bilo

NOVO, 11,37 – Pitanja Stjepanu Mesiću Postavlja Milijan Brkić 

Koliko su vam bile poznate činjenice oko nastanka Agrokora i kada ste osobno upoznali Ivicu Todorića i o čemu ste tad s njim razgovarali.

– Ivicu Todorića sam upoznao kada sam donio pozdrav Ante Todorića njegovoj familiji, kad sam došao iz Stare Gradiške. Tad sam upoznao njega i familiju. Što je i kako radio Agrokor, o tome nisam vodio posebno računa. Bio sam premijer tri do četiri mjeseca kad su nastajala ta poduzeća.

Jeste li se sastajali s predstavnicima Sberbanke?

Nisam bio s predstavnicima Sberbanke. Bio sam u prostorijama Agrokora, ali kad nisam bio ni predsjednik ni premijer. Doveo sam iz Kine vrh firme Alibaba, koja ima preko stotinu tisućča zaposlenih. Smatrao sam da je Agrokoru dobro da se uključi u internetsku prodaju, ali oni su rekli da oni bolje rade od Kineza.

NOVO, 11,30 – Pitanja Stjepanu Mesiću postavlja član Povjrenestva Lovrinović

Je li bilo incestuoznih veza prema Agrokoru?

Logika nalaže da vjerujemo da je bilo tako. Ako je za sve privatizacije bilo veza politike i onih koji aspiriraju na poduzeća dakako postojale.

Jesu li vas obavještajne službe upozoravale na takve veze?

– Ja sam dobivao službena izvješća naših organa i onda sam se obraćao onima koji trebaju problem riješiti.

Vi ste ih obavijestili. Je li bilo povratnih informacija institucija?

– Nekoliko puta sam reagirao. Tražio sam da vidim dokle se stiglo. Najvećim dijelom dobivao sam informacije da je sve u toku, da se sve radi. Uvijek su bili izvidi u toku.

NOVO, 11,27: Mesić odgovara na pitanje Lovrinovića oo privatizaciji i pretvorbi: “Mi smo morali naći vlasnika društvenom vlasništvu. Kardelj nije rekao što je društveno vlasništvo, a ako idemo u državu tržišnih odnosa, mi smo društvenom vlasništvu morali naći vlasnika. Trebalo je napraviti pretvorbu i privatizaciju. Moj prijedlog je bio da se vlasnik traži tako da se utvrdi visina kapitala svake firme, da se onda utvrdi tko je stvarao kapital. Dakle, bivši i zatečeni radnici. Da se podijele dionice njima. Po meni, time bi privatizacija bila gotova. Dobili bi vlasnike, oni bi odlučivali o menadžmentu. Da o njemu ne odlučuju ni partija, ni država, ni rodbinske veze, ni vlasnici. U Siemensu postoji stotinu tisuća dioničara, a on dobro funkcionira. Prevagnula je ideja da se što prije mora, pa čak i za vrijeme rata kojeg nikad nismo proglasili, prodati društvena poduzeća. Ono što je predsjednik Tuđman rekao: “Francuskim gospodarstvom vlada dvjestotinjak obitelji.” Mi smo trebali brzo stvoriti bogate. U tome smo uspjeli, ali imamo daleko više siromašnih.”

NOVO, 11.22: Bivši predsjednik odgovorio je na pitanje saborskog zastupnika Nikole Grmoje o financiranju njegove kampanje. Sve je, rekao je, evidentirano, a svojedobno je, istaknuo je, tražio i da revizija utvrdi točno tko je poimenično dao novac za njegovu kampanju.

– Sve je evidentirano i predano izbornoj komisiji. Tu je sve čisto, ali ima onih koji bi me htjeli umočiti, na čelu s vama, rekao je Mesić. Također, Mesić je, što se Agrokora tiče, istaknuo da je nekoliko puta u neformalnim razgovorima govorio da me čudi da netko toliko investira samo na kreditima i visokim kamatama, bez vlastite akumulacije.

—————————

Odmah na početku sjednice predstavnik MOST-a Nikola Grmoja predlažio je da se za svjedoke pozovu Vladimir Šeks, kao i Andrej Plenković. Prije samog početka sjednice, Grmoja je javnosti predstavio dokumentaciju koja, kako smatra, ukazuje da je Vladimir Šeks znao za nepravilnosti pri dodjeli kredita koje je Agrokoru 1993. godine isporučila Zagrebačka banka.

Grmoji je odgovorio HDZ-ov Milijan Brkić Vaso, koji pak smatra da je za temu povjerenstva – kako je nastao Agrokor – važnije kao svjedoke pozvati Franju Gregurića, odnosno direktore Agencije za restrukturiranje i razvoj, prethodnicu Agencije za privatizaciju. U pitanju su Zdravko Mršić, Jurica Pavelić i Zlatko Mateša. Također, Brkić je predložio i saslušanje Željka Rohatinskog, bivšeg guvernera HNB-a i nekadašnjeg savjetnika Ivice Todorića.

Ivan Lovrinović predložio je, pak, svjedočenje svih bivših ministara financija i svih guvernera HNB-a, kao i direktora faktoring društava koji su Agrokoru davali mjenice.

– Znam da se vi vladajući bojite da što prije ne dođemo do novih dana, jer je problem Agrokor toliko težak da će zbog njega kad tad pasti Vlada, rekao je Lovrinović.

Gordan Maras iz SDP-a za svjedoke je predložio Antu Ramljaka, dok Milijan Brkić inzistira da se Povjerenstvo pozabavi događajima iz 1991. godine.

Članovi Povjerenstva riješili su da će saslušavati četiri svhjedoka po sjednici.

U utorak će se pred istražnim povjerenstvo naći Josip Manolić, jedan od bivših premijera, kao i Milan Kovač i Ivan penić, koji su bili na državne agencije koja je pokrivala privatizaciju, odnosno na čelu Fonda za privatizaciju.

Trenutačno je u toku svjedočenje Stjepana Mesića.