Suzbijanje neprijavljenog rada

Stižu oštrije sankcije za poslodavce: Za zapošljavanje na crno radnik će dobiti minimalno tri plaće retroaktivno

Jagoda Marić

Vladin plan je podebljati ovlasti Državnog inspektorata i HZMO-a, ali i ojačati socijalnu poziciju radnika koji je radio na crno / Foto M. GRACIN

Vladin plan je podebljati ovlasti Državnog inspektorata i HZMO-a, ali i ojačati socijalnu poziciju radnika koji je radio na crno / Foto M. GRACIN

Kad se poslodavca zatekne u prekršaju prvi put, dužan je radniku isplatiti retroaktivno plaće za vrijeme za koje su inspektori utvrdili rad na crno, ili minimalno tri plaće, a za ponovljeni prekršaj i šest plaća. Na sve to idu i porezi i doprinosi



ZAGREB – Poslodavci koji zapošljavaju radnike na crno od sljedeće bi se godine mogli suočiti, osim s plaćanjem novčanih kazni od 20 tisuća kuna ili zabranom djelatnosti na mjesec dana, s puno većim financijskim posljedicama takvog načina poslovanja. Prijeti im retroaktivna isplata plaća radnicima, ali i naplata poreza i doprinosa na plaće radnika koje nisu prijavili i to ne na minimalnu plaću, nego na prosječnu plaću u djelatnosti u kojoj posluju. Takvu mogućnost najavljuje Vlada u Nacionalnom programu suzbijanja neprijavljenog rada za razdoblje od 2021. do 2024. godine, ističući kako je nužno predvidjeti nove mehanizme zaštite radnika.
Prema sadašnjim pravilima, poslodavcu kod kojeg zateknu neprijavljene radnike, inspektori na mjesec dana izriču zabranu rada koju poslodavac može otkupiti prijavom radnika i plaćanjem novčane kazne od 20 tisuća kuna za domaćeg i 30 tisuća kuna za radnika stranca.


Zabrana djelatnosti


Međutim, od sljedeće godine, Vladin je plan podebljati ovlasti Državnog inspektorata i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ali i ojačati socijalnu poziciju radnika koji je radio na crno. Nova bi pravila, najavljuje se u Nacionalnom programu, omogućavala inspektorima da za svakog neprijavljenog radnika kojeg su zatekli u nadzoru poslodavcu nalože prijavu i to retroaktivno za ono vrijeme za koje se utvrdi da je radnik bio neprijavljen. Ako nije moguće utvrditi taj rok, onda se radnici na crno retroaktivno prijavljuju tri mjeseca od dana kad je proveden nadzor. Tri mjeseca je rok koji se predviđa za one poslodavce koji su prvi put »ulovljeni« u prekršaju i za ta tri mjeseca poslodavci su dužni platiti za svakog neprijavljenog radnika javna davanja državi, te kaznu od po 20 tisuća kuna. Poslodavci ponavljači, odnosno oni koji su drugi put zatečeni u prekršaju, riskiraju da radnike moraju prijaviti šest mjeseci unatrag. Naravno, pri tome moraju platiti i kaznu od 20 tisuća po radniku.


Svaki četvrti neprijavljeni radnik formalno – nezaposlen


Pozivajući se na podatke kojima raspolaže, Vlada u Programu navodi da je trećina ukupno neprijavljenih radnika vezana uz djelatnosti u kojima se obavljaju fizički poslovi. Svaki četvrti radnik na crno formalno se vodi kao nezaposleni, a prije izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju čime su olakšani uvjeti za zapošljavanje umirovljenika, odnosno do 1. siječnja 2019. godine, svaki sedmi neprijavljeni radnik je bio umirovljenik. Dodaju i da u posljednje vrijeme sve više raste broj stranih neprijavljenih radnika.




Ako inspektori kod pojedinog poslodavca treći put zateknu neprijavljene radnike, onda tim poslodavcima osim plaćanja kazne prijeti i zabrana djelatnosti, koju opet mogu izbjeći plaćanjem kazne i prijavom radnika.
Poslodavci koji budu izbjegavali prijaviti radnike i za njih retroaktivno platiti poreze i doprinose, neće izbjeći tu obvezu jer će prijave provesti HZMO i HZZO. Rješenje o plaćanju javnih davanja donijet će Porezna uprava i to retroaktivno na tri ili šest mjeseci, a obračun će napraviti na osnovi prosječne plaće u djelatnosti kojom se bavi poslodavac koji je prekršio zakon. Uz to, Vlada najavljuje da u tih tri ili šest mjeseci poslodavcu neće naplatiti samo poreze i doprinose, nego će donijeti zakon koji će omogućiti i isplatu plaća radniku. U Nacionalnom programu navodi se da će se ta plaća obračunati na temelju rješenja o plaćanju poreza i doprinosa koje je donijela Porezna uprava.


Objava očevidnika


Dakle, poslodavcima koji zapošljavaju radnike na crno, od sljedeće godine prijeti to da uz plaću koju su radnicima isplatili na ruke, moraju, nakon što ih se zatekne u prekršaju, istim radnicima platiti i tri ili šest prosječnih plaća u djelatnosti ako inspektorat ne utvrdi da je radnik kraće ili dulje radio na crno.
Poslodavcima koji imaju neprijavljene radnike prijeti i da se nađu na crnoj listi poslodavaca koji zapošljavaju na crno. Tako se navodi mogućnost objave Očevidnika poslodavca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad, po uzoru na popis poslodavca koji ne isplaćuju plaće radnicima. Vlada objašnjava da bi se tako radnicima omogućilo da znaju je li poslodavac za kojeg žele raditi kršio zakon kad je neprijavljeni rad u pitanju, a i ostali bi poslodavci znali tko im je nelojalna konkurencija i žele li poslovati s takvim poslodavcem.
– Pri tome se može propisati i razdoblje nakon kojega bi se, u svrhu postizanja rehabilitacije, predmetni poslodavci brisali s popisa, tj. s objavljenog očevidnika, primjerice nakon tri godine računajući od dana zabrane obavljanja djelatnosti, navodi se u Vladinom programu.
No, predlaže Vlada da svoju listu, i to bijelu, dobiju i poslodavci koji pri zapošljavanju poštuju zakon, pa misli da bi bilo zgodno da dobiju i svoj logo koji bi se mogao koristiti u reklamne svrhe, a dosjetili su se i toga da logo nosi naziv »Radnik-friendly« ili »Poslodavac prijatelj radnika«.


Crveni karton


Onima koji baš nisu prijatelji radnika, ali ni državnog proračuna i zapošljavaju na crno, prijeti i puno teži pristup javnim nabavama, odnosno poslovima s državom. Iako zakon o javnoj nabavi već predviđa mogućnost fakultativnog isključivanja onih koji ne poštuju obveze iz socijalnog ili radnog prava, predlaže se da se jasno precizira da je kazneno djelo neisplate plaće crveni karton za sudjelovanje u javnoj nabavi, te da se jednako postupi i s onim prekršajima koje će donijeti novi zakon o suzbijanju neprijavljenog rada. Vlada u svom planu ide i dalje pa tako navodi da bi u tom zakonu trebalo urediti i solidarnu odgovornost za obveze na ime dospjele, a neisplaćene plaće, primarno u sektoru graditeljstva. U Vladi su uvjereni da bi uvođenje odgovornosti za isplatu plaće u lancu podugovaranja izravno utjecalo na poslovne subjekte da izbjegavaju suradnju s onim izvođačima koji neuredno izvršavaju svoje obaveze prema radnicima, jer bi to značilo da će se njih teretiti za te troškove.