Virusni imunolog Stipan Jonjić poručuje građanima da, unatoč svim prijeporima oko AstraZenecinog cjepiva, nema nikakvog razloga da se ne cijepe.

“To je vektorsko cjepivo, ubačen mu je gen za S protein SarsCoV-2 virusa, virusa koji izaziva Covid-19, kao i kod drugih cjepiva koja su kod nas na tržištu. Sva su ta cjepiva su utemeljena na antigenu ili genu S proteina SarsCoV-2 virusa. Pitanje je zašto nije sve isto. Imunološki gledano sve bi trebalo isto i vjerojatno principijelno je isto. Nisam osobno vidio ni jedan razuman znanstveno utemeljeni razlog koji bi ukazivao na drastične razlike između genetičkih cjepiva i ovih vektorskih cjepiva”, rekao je Jonjić za HRT.

Tvrdi da se problem pojavio zato jer je kompanija nespretno napravila nekoliko grešaka.

“Ključna greška je bila kad su pogriješili u dozi pa su dio populacije cijepili s pola doze u odnosu na prvi. Onda su pokušali napraviti neki kompromis i to nije zgodno za regulatorne agencije koje to ne vole. Druga greška koju su napravili je da nisu u svoju kliničku studiju uključili dovoljno ljudi starijih od 55 godina. Regulatorna agencija EMA nije rekla da cjepivo nije dobro i da ne treba ljude cijepiti. EMA je rekla da treba cijepiti ljude iznad 18 godina, ali su dali do znanja da u populaciji iznad 55 godina nema dokaza o učinkovitosti cjepiva. Na temelju te činjenice neke EU zemlje su rekle da ne preporučuju. Objektivno, oni nisu ništa rekli protiv cjepiva i ne stoji teza nekih naših kolega da cjepivo nije učinkovito u starijoj populaciji”, rekao je Jonjić, dodajući da će stariji ljudi malo slabije reagirati i na druga cjepiva.

Ističe kako treba maksimalno iskoristiti sva cjepiva koja se nude, a do ljeta će vjerojatno doći i neka druga. Jonjić je govorio i o informaciji da AstraZenecino cjepivo ne štiti od afričkog soja koronavirusa.

“To je samo djelomično točno. To cjepivo, a moguće i druga cjepiva i to se još ne zna, štite slabije kad govorimo o sposobnosti virusa da inficira ljude i da dođe u respiratorni trakt i inficira stanice, ali ništa ne govori o bolesti. Vjerujem da cjepivo i sva druga cjepiva štite od najgoreg oblika bolesti, uključujući i smrt, a to je najvažniji dio cjepiva. Koga briga ako budemo inficirani ako se ne razbolimo, ili se razbolimo i imamo blagi oblik bolesti. Žučno zagovaram logiku da treba iskoristiti cjepivo. Nije točno da nam ne treba to cjepivo. A može se dogoditi da se za godinu dana utvrdi kako AstraZenecino ima neke druge dobre osobine, primjerice duljina trajanja memorijske imunosti”, dodaje Jonjić u razgovoru za HRT.

Kaže kako je sklon popuštanju mjera, ali vrlo pažljivo i ograničeno.

“Ne treba nam novi val u ožujku ili travnju. Moramo sada procijepiti sve što možemo i onda s kombinacijom mjera i procjepljivanja sigurnije ući u ljeto. Ako uspijemo iskontrolirati virus uz pomoć mjera i cjepiva onda ćemo svi biti u boljoj situaciji, čak i financijski”, rekao je.