Dok rastu prosječni izdaci za stanovanje, energiju, prijevoz, manje se jede kruha i peciva, tjestenine, mesa... Kupuju se jeftinije robne marke, a jedino se pije nešto više – piva
ZAGREB » Izdaci za potrošnju prosječnog kućanstva lani su iznosili 74.941 kuna i u odnosu na prosječne izdatke kućanstava u 2010. godini smanjeni su 0,3 posto. No, već je 2010. došlo do snažnog pada prosječne potrošnje kućanstava i to za 1,3 posto u odnosu na godinu ranije.
Građani smanjuju izdatke za obrazovanje, rekreaciju i kulturu, odijevanje ali i zdravstvene usluge. Protekle dvije godine, prosječno je kućanstvo na obrazovanje trošilo 0,9 posto svojih godišnjih troškova, dok je 2009. godine izdvajalo jedan posto. I dok je 2009. godine na rekreaciju i kulturu otpadalo šest posto godišnjih izdataka kućanstva, lani je taj udio pao na 5,3 posto. Za zdravstvo se, pak, izdvaja 2,7 posto dok su udio izdataka prije dvije godine bio 3,2 posto, odnosno 2,8 posto u 2009. godini.
Najveće udjele u izdacima čine troškovi za hranu i bezalkoholna pića s udjelom od 31,7 posto, izdaci za stanovanje i potrošnju energenata s udjelom od 15,7 posto te izdaci za prijevoz s udjelom od 12,9 posto. Da građani sve više stežu remen, pokazuje i podatak prema kojem je došlo do laganog pada udjela troškova za hranu i piće s 32,1 posto na 31,7 posto, iako taj pad dijelom može biti posljedica toga što se sve više kupuju jeftinije robne marke. S druge strane, prosječni izdaci za stanovanje i energiju zadnje tri godine rastu pa su na razini 2009. godine iznosili 14,4 posto ili 1,3 postotna poena manje nego lani. I prijevoz je u promatranom razdoblju opteretio kućne proračune, udio troškova za tu kategoriju potrošnje kućanstava je porastao s 11 na 12,9 posto.
Riža stabilna
Za hranu i bezalkoholna pića prosječno kućanstvo godišnje izdvoji 23.735 kuna, a glavnina tog troška ili 92,1 posto ode na prehrambene prozvode. Lani je, u odnosu na 2010. godinu pala prosječna potrošnja po članu kućanstva svih prehrambenih proizvoda, a stabilnom se čini jedino potrošnja riže od 4,7 kilograma po članu kućanstva. I dok smo u 2010. godini prosječno godišnje pojeli 71 kilogram kruha i peciva, lani je ta potrošnja smanjena za 2,5 kilograma po osobi. Svaki stanovnik lani je pojeo devet kilograma tjestenine, tek nešto manje nego godinu dana ranije.
I potrošnja tradicionalno jeftine svinjetine je pala s prosječnih 19,8 kilograma po osobi prije dvije godine na 16,5 kilograma lani. Građani Hrvatske prosječno godišnje konzumiraju 18,9 kilograma mesa peradi ili oko 300 grama manje nego prije dvije godine. Godinama se ukazuje na nisku konzumaciju ribe, a statistika kazuje kako i onako niska potrošnja pada na 6,8 kilograma godišnje. Pijemo prosječno 75,7 litara mlijeka godišnje ili gotovo dvije litre manje nego u 2010. godini, a smanjena je i potrošnja mliječnih proizvoda kao i sireva. Na razini 2010. godine svaki je građanin prosječno pojeo 158 jaja, pet više nego lani. Krumpira se, pak, pojelo 39,2 kilograma po članu kućanstva ili tri kilograma manje nego godinu dana ranije.
Svega manje
Manje se jede i lisnatog povrća (10 kilograma godišnje), kao i zeljastog povrća (9,5 kilograma), a jedini rast potrošnje u toj kategoriji bilježi plodovito povrće kojeg je lani pojedeno 18,9 kilograma ili kilogram više nego u 2010. godini.
Podaci o osnovnim karakteristikama potrošnje kućanstava pokazuju da se jede i sve manje voća. Tako je prosječna potrošnja južnog voća po članu kućanstva lani iznosila 12,1 kilogram ili kilogram manje nego godinu dana ranije. Tada se jelo prosječno 16 kilograma jabuka, a lani gotovo dva kilograma manje. Blago je smanjena i prosječna godišnja potrošnja vina na 10,1 litru po osobi. Istovremeno, piva se pije više. Pa je prosječno svaki građanin popio 16,3 litre piva prošle godine ili oko pola litre više nego u 2010.
