ZAGREB – Stevo Culej uskoro bi se mogao vratiti u Sabor nakon što je ovog tjedna ostavku na zastupničku dužnost morao podnijeti gradonačelnik Požege Dinko Puljašić zbog afere namještanja poslova u tom gradu.

Vodstvo HDZ-a nije još uvijek donijelo konačnu odluku o tome, ali mu je jako smanjen manevarski prostor budući da je Culej jedini kandidat s liste u petoj izbornoj jedinici (Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska županija) koji nema nikakvu funkciju. Očekuje da će ovo pitanje biti riješeno sljedeći tjedan, u ponedjeljak, kada se sastaju Predsjedništvo i Nacionalno vijeće stranke.

Praktički jedina moguća Puljašićeva alternacija osim Culeja je Nikola Mažar, državni tajnik u Državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Međutim, pred tim tijelom je velik posao u sanaciji šteta i obnovi objekata oštećenih u katastrofalnom potresu koji je na samom kraju prošle godine pogodio Sisačko-moslavačku županiju. Stoga nije baš vjerojatno da bi Mažar napustio ovu funkciju u tako delikatnom trenutku.

Ratni zločinci

Međutim, problem s Culejom je u tome što on ne uživa puno povjerenje vodstva stranke i samog stranačkog predsjednika, premijera Andreja Plenkovića. Naime, Culej je na predsjedničkim izborima krajem 2019. podržao Miroslava Škoru, a ne kandidatkinju HDZ-a, tadašnji predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović. Kao osnovni razlog naveo je Škorinu izjavu da će ako postane predsjednik pomilovati Tomislava Merčepa koji je po zapovjednoj odgovornosti bio osuđen zbog ratnih zločina koje su počinili pripadnici njegove postrojbe.
– Svi ratni zločini kao takvi slučajevi podložni su kritici javnosti. Slučaj Merčepa bi se trebao ispitati zašto je osuđen po zapovjednoj odgovornosti, rekao je tada Culej. Pojasnio je tada i da su “izbori praznik demokracije i da svatko može glasovati za onog kandidata koji mu najviše odgovara”.

– S puno stvari u hrvatskom društvu nisam zadovoljan i to se očituje u mom radu u Saboru. Nije primjereno ni da uzdižem ni urušavam aktualnu predsjednicu, rekao je tada Culej. Pojasnio je da nikoga u HDZ-u nije obavijestio o tome da će podržati Škoru kao što nikog u JNA 1991. nije obavještavao da prelazi u HV. Nezadovoljstvo vodstva HDZ-a Culej je izazvao i time što je prisustvovao prosvjednom skupu koji je 2018. organizirao gradonačelnik Vukovara Ivan Penava zbog neprocesuiranja ratnih zločina koje su JNA i srpska paravojska počinili ujesen 1991. prilikom opsade i okupacije Vukovara. U ovom slučaju vodstvo HDZ-a imalo je razumijevanja za Culeja. Njegov je brat jedan od hrvatskih policajaca ubijenih u svibnju 1991. u Borovu Selu, što je zločin za koji nitko nije odgovarao.

Delikatan povratak

Povratak Culeja u saborske klupe mogao bi biti delikatan za vodstvo HDZ-a zbog toga jer je on znao biti vrlo grub prema predsjedniku SDSS-a Miloradu Pupovcu. Naime, o glasovima troje zastupnika ove stranke ovisi opstanak Plenkovićeve Vlade.

Da se Culeju ne vjeruje do kraja, bilo je vidljivo i iz toga tko je s liste iz pete izborne jedinice ušao u Sabor kao zamjenski zastupnik za one koji su otišli na neku izvršnu dužnost. U toj je jedinici HDZ osvojio osam od mogućih 14 zastupničkih mandata. Od tih osam, njih tri su pretočena u ministarske mandate, a Danijel Marušić odlučio je zadržati funkciju župana Brodsko-posavske županije. Te su funkcije nespojive s onom saborskog zastupnika pa je tako četvero od onih koji nisu uspjeli osvojiti izvorni saborski mandat ipak ušlo u Sabor kao zamjenici zastupnika.

Nakon toga su na listi ostali smo Nikola Mažar koji je potom imenovan za prvog čovjeka Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, i Culej je jedini s čitave liste ostao bez ikakve funkcije.

Tako bi bio logična zamjena za posrnulog Puljašića. Međutim, vodstvo stranke sukladno zakonu i poslovniku Sabora može odlučiti i da se u Sabor vrati netko od trojice ministara – Zdravko Marić, Mario Banožić, Josip Aladrović – ili da Marušić da ostavku na funkciju župana ili da Mažar prestane biti šef Državnog ureda.

Culej jučer nije želio komentirati ovaj slučaj.

Plenković i vodstvo HDZ-a mu ne vjeruju

Da Plenković i vodstvo HDZ-a ne vjeruju previše Culeju vidjelo se i u ljeto prošle godine, kada su se sastavljale liste za parlamentarne izbore. Tom su prilikom na listu ipak stavljeni neki koji nisu po volji vodstvu stranke kako bi se pridobili glasovi desnih birača. Pa se tako na listi, i to na prolaznom mjestu, našao Davor Ivo Stier, dok su se Miro Kovač i Culej morali zadovoljiti zadnjim 14. mjestima u njihovim izbornim jedinicama i ulaz u Sabor tražiti preko preferencijalnih glasova. Culej ih je osvojio solidnih, ali ipak nedovoljnih 5,56 posto.