Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) u srijedu je odbacilo navode srbijanskog ministarstva vanjskih poslova kojima se Hrvatskoj “tendenciozno imputira” promicanje mržnje, povijesnog revizionizma i netrpeljivosti, ocijenivši ih kao pokušaje diskreditacije i stvaranja lažne slike o hrvatskom društvu.

MVEP je reagirao na kratko priopćenje srbijanskog ministarstva u ponedjeljak u kojem je izražena “ozbiljna zabrinutost” zbog navodno učestalih pojava isticanja simbola i poruka povezanih s ideologijom iz Drugog svjetskog rata. Službeni Beograd oglasio se povodom dočeka brončanih rukometaša na kojemu je nastupio Marko Perković Thompson.

Nastup glazbenika koji se u pjesmi ‘Bojna Čavoglave’ koristi ustaškim pokličem, no koju nije izveo na glavnom zagrebačkom trgu, podijelio je hrvatsku javnost i doveo do spora između gradskih vlasti i vlade.

Srbijanska strana u svom je dopisu navela da su u Hrvatskoj, uključujući i u Zagrebu, zabilježeni antisrpski grafiti te da javna okupljanja ne bi trebala biti “poligon za poruke mržnje i povijesni revizionizam”.

Beograd je poručio da bi Hrvatska, kao članica EU-a, trebala imati značajnu ulogu u promicanju tolerancije i dobrosusjedskih odnosa.

MVEP je odbacio te pokušaje “politizacije povijesti i stvaranja umjetnih prijepora”, pozvavši Srbiju da svoja postupanja uskladi s okvirima dobrosusjedskih odnosa.

Ministarstvo je naglasilo da su “pokušaji svjesnog iskrivljavanja stvarnosti i plasiranja neutemeljenih insinuacija” neprihvatljivi te usmjereni na prikazivanje Hrvatske kao “društva koje navodno tolerira ili potiče ideologije i prakse suprotne temeljnim europskim vrijednostima”.

“Kontinuirano ocrnjivanje Republike Hrvatske, upareno s antagonizirajućim političkim i medijskim narativima kojima je obilježen javni prostor Republike Srbije, a koji su usmjereni protiv Hrvatske i Hrvata, u suprotnosti su s ciljevima stabilnosti i unaprjeđenja dobrosusjedskih odnosa te ih izravno potkopavaju”, navodi se u reakciji Zrinjevca.

MVEP naglašava da Hrvatska sustavno njeguje kulturu sjećanja utemeljenu na povijesnim činjenicama i osudi svih totalitarnih režima, uz pijetet prema svim žrtvama bez diskriminacije.

Srbija je u priopćenju ponovno pozvana na suočavanje s prošlošću utemeljeno na istini i pravdi, što je “ključni temelj za istinsku pomirbu, izgradnju dobrosusjedskih odnosa i europske budućnosti”.

To uključuje punu suradnju u pronalasku 1740 nestalih u Domovinskom ratu koja trenutačno “u potpunosti jednostrano izostaje”, kao i suočavanje s posljedicama nelegalnog zatočeništva oko 30 tisuća hrvatskih branitelja i građana u logorima na teritoriju Srbije početkom devedesetih.

Unatoč “nepostojanju političke volje sa srbijanske strane”, MVEP ponavlja poziv na otvoren i uravnotežen dijalog te očekuje primjenu istih standarda odgovornosti i poštovanja u djelovanju Srbije.

Hrvatska “ostaje spremna na suradnju i poziva Republiku Srbiju da svoja postupanja dovede u okvire dobrosusjedskih odnosa, pri čemu ministarstvo odbacuje pokušaje politizacije povijesti i stvaranja umjetnih prijepora koji ne pridonose razumijevanju, već produbljuju nepovjerenje”, zaključuje se u priopćenju.