Scena iz filma Dnevnik Diane Budisavljević
Po prijedlogu lokalnih vlasti na ploči bi trebalo pisati da je "Diana Obexer Budisavljević tijekom Drugog svjetskog rata u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, uz pomoć drugih aktivista, spasila više od 10.000 djece iz logora fašističkog, ustaškog režima". "Naš apel je da na njoj piše da je spasila srpsku djecu iz ustaških logora. Jer, to je prava istina i činjenica“, rekao je episkop austrijsko-švicarski Andrej za Večernje novosti
povezane vijesti
BEOGRAD Srbijansko veleposlanstvo u Austriji i episkop Srpske pravoslavne crkve apelirali su na vlasti u Innsbrucku da se na spomen-ploči humanitarki Diani Budisavljević precizira kako je iz ustaških logora spašavala srpsku djecu, objavili su u nedjelju beogradski mediji.
Spomen ploča trebala bi se uskoro postaviti na rodnoj kući Diane Budisavljević u ulici Marije Terezije u Innsbrucku.
Po prijedlogu lokalnih vlasti na ploči bi trebalo pisati da je “Diana Obexer Budisavljević tijekom Drugog svjetskog rata u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, uz pomoć drugih aktivista, spasila više od 10.000 djece iz logora fašističkog, ustaškog režima”.
“Naš apel je da na njoj piše da je spasila srpsku djecu iz ustaških logora. Jer, to je prava istina i činjenica“, rekao je episkop austrijsko-švicarski Andrej za Večernje novosti.
Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić izjavio je za Radio-televiziju Srbije kako bi “bila obveza da se točno kaže o čemu je riječ“ i “da su žrtve bila srpska djeca“.
“Kada je riječ o zločinima koji su se događali u Hrvatskoj, uglavnom se pokušava uvijek praviti neka vrsta relativiziranja“, rekao Dačić. “Na ovoj spomen-ploči Diani Budisavljević bi se zaista moralo napomenuti tko su bile žrtve, a to su bila srpska djeca“, rekao je Dačić.
S tim se zahtjevom vlastima u Innsbrucku obratilo i veleposlanstvo Srbije u Austriji.
Večernje novosti pišu da je prvi apel za postavljanje spomen-ploče Diani Budisavljević još prije deset godina uputila Srpska pravoslavna omladina u tom austrijskom gradu, ali da od te inicijative nije bilo ništa.
Diana Budisavljević bila je Zagrepčanka austrijskog podrijetla, koja je je za vreme ustaškog režima spasila više od 10.000 srpske dece iz koncetracijskih logora, vodeći detaljnu kartoteku dječjih sudbina. Komunističke vlasti su joj 1945. oduzele taj popis kada su njezino germansko i građansko podrijetlo postali nepoželjni.
Priča o hrabrosti, humanosti i posvećenosti Diane Budisavljević postala je poznata široj javnosti iz dnevničkih bilješki koje je poslije njezine smrti pronašla unuka, da bi redateljica Dana Budisavljević ispričala njezinu priču dokumentarno-igranim filmom koji je osvojivši dosad brojne nagrade.
Gradsko povjerenstvo za imena ulica i trgova u Beogradu nedavno je odlučilo da se park uz rijeku Savu nazove po Diani Budisavljević i da se ondje postavi njezina bista.
