Eurozona je izložena rizicima produženog razdoblja niske inflacije, pa je banka spremna na dodatno spuštanje kamatne stope, makar ona postala i negativna, kazao je guverner ECB-a Mario Draghi
– Eurozona je izložena rizicima produženog razdoblja niske inflacije, rekao je guverner ECB-a Mario Draghi, upozorivši da je središnja banka stoga spremna na dodatno spuštanje kamatne stope, makar ona postala i negativna. Naime, inflacija u EU naglo je počela padati od proljeća, pri čemu je u Grčkoj i Bugarskoj već postala negativna, pretvorivši se u deflaciju. Cijene padaju brže nego što se čini, jer su mnoge države povećale PDV ili trošarine, poput Hrvatske, i time poskupile proizvode i usluge. Ako se od sadašnje niske inflacije odbije rast tih poreza, kažu ekonomski analitičari, gotovo svaka druga država u EU već se nalazi na rubu deflacije.
Na potez ECB-a pozitivno su reagirale burze u Europi i Hrvatskoj, makar privremeno. Istodobno su pale i kamate na dug Italiji, Španjolskoj i drugim prezaduženim zemljama, što im olakšava politiku smanjenja proračunskih manjkova.
Mnogi analitičari tvrde da je ECB snižavanjem kamata učinio pozitivnu stvar, jer moguća deflacija može EU odvesti u ekonomsku depresiju kakva je u Japanu zabilježena u protekla »dva izgubljena desetljeća«, a u Europi i SAD-u između dva svjetska rata. Deflacija, kažu, može biti gora od inflacije. Inflacija, ako je razumna, potiče širenje gospodarstva, a deflacija ga steže. Do pada cijena i deflacije dolazi zbog razduživanja banaka, zbog snižavanja kredita i novca u optjecaju, zbog rezanja javne i osobne potrošnje te investicija. Posljedica toga je padanje potražnje za proizvodima i uslugama, usporavanje gospodarstva i rast nezaposlenosti, te rezanje cijena, plaća i profita. To je zatvoreni krug koji stalno potiče novo stezanje remena, dodatno padanje BDP-a i povećavanje udjela duga u BDP-u, zbog čega su vlade i poduzeća prisiljeni na beskrajna rezanja troškova, a građani na nezaposlenost. Guverner Draghi tvrdi da u EU nema opasnosti od deflacije, ali će ECB ipak nastaviti sprječavati pad cijena.
Vrijednost eura prema dolaru pala je najmanje za jedan posto, a oslabio je prema funti i japanskom jenu, što pozitivno utječe na konkurentnost europskog gospodarstva u svijetu.
Poduzeća u eurozoni žale se da je euro u posljednja tri mjeseca skočio 8 posto prema dolaru, a tijekom godine dana oko 30 posto prema jenu, pa američka i japanska poduzeća lakše dolaze do kupaca.
ECB-ovo sniženje kamata zasad nije ostavilo značajnije posljedice na Hrvatsku, prema prošlotjednim analizama iz RBA, Zabe i PBZ-a. Kuna nastavlja blago padati prema euru već od ljeta, neovisno o potezu ECB-a. Kamate na hrvatski javni dug nisu pale, kao Italiji i Španjolskoj, nego se povećavaju. Razlog je u slabljenju kreditnog rejtinga Hrvatske, te u prošlotjednoj objavi Ministarstva financija da je izabralo savjetnike za novo izdanje državnih obveznica u inozemstvu, odnosno za zaduživanje. Kamate na desetogodišnji dug u dolarima Hrvatskoj trenutačno iznose oko 5,9 posto. Rizičnost posuđivanja novca našoj zemlji jedna je od najviših među članicama EU, gotovo dvostruko veća nego u slučaju Italije i Španjolske, s kojima je Hrvatska lani bila gotovo izjednačena. Italija i Španjolska zadužuju se na deset godina uz oko četiri posto kamata.
