U Splitu je u četvrtak održan neformalni sastanak ministara vanjskih poslova država članica skupine EU MED9 u organizaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH, radi jačanja političkog dijaloga i koordiniranog odgovora na sigurnosne izazove u Sredozemlju.

EU MED9 je skupina koja okuplja mediteranske države članice Europske unije. Sastanak u Splitu održan je u okviru hrvatske predsjedničke skupine te je bio usmjeren na jačanje političkog dijaloga i usklađenog djelovanja država članica u odgovoru na zajedničke izazove u Sredozemlju, u sinergiji s ciljevima Pakta za Mediteran.

Sastanak je održan u okolnostima aktualne sigurnosne situacije na Bliskom istoku i njezinih učinaka na mediteranski prostor, uključujući rizike za pomorsku sigurnost, poremećaje u energetskim tokovima i moguće migracijske pritiske.

U tom su kontekstu ministri razmijenili mišljenja o jačanju koordiniranog i sveobuhvatnog pristupa sigurnosti u Sredozemlju, s naglaskom na otpornost energetskih opskrbnih pravaca, sigurnost pomorskih ruta te unapređenje suradnje u suočavanju s aktualnim izazovima.

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je da su globalne napetosti, osobito na Bliskom istoku, bile ključni razlog sazivanja sastanka.

„S obzirom na globalnu napetost, a prije svega na situaciju na Bliskom istoku, smatrali smo nužnim organizirati ovaj neformalni sastanak u Splitu”, rekao je, dodavši da su glavne teme bile sigurnost na Mediteranu, energetska sigurnost i upravljanje migracijskim pritiscima.

Naglasio je potrebu jačanja koordinacije i suradnje među državama, kao i uključivanja zemalja južnog susjedstva. “To je izuzetno važno ako želimo da zemlja, svojim zajedništvom i jačanjem infrastrukture, doprinese uspostavljanju mira i razumijevanju situacije na Bliskom istoku”, kazao je.

Govoreći o aktualnim sukobima, istaknuo je kako postoji suglasnost o potrebi njihova zaustavljanja. “Svi smo zabrinuti jer je nedopustivo da postoje civilne žrtve. Mora se poštivati ​​međunarodno humanitarno pravo”, rekao je Grlić Radman.

Najavio je i daljnje aktivnosti u okviru hrvatskog predsjedanja, uključujući niz ministarskih sastanaka te samit u Splitu u listopadu, uz naglasak na migracije i energetiku. Istaknuo je i ulogu Hrvatske kao energetskog čvorišta, navodeći LNG terminal i JANAF te razvoj obnovljivih izvora i prometne infrastrukture.

Povjerenica Europske komisije za Mediteran Dubravka Šuica ocijenila je kako je riječ o složenoj i sve važnijoj regiji. “Mediteran uključuje i Bliski istok te zemlje Zaljeva. To je vrlo široka i kompleksna regija”, rekla je, dodavši da Europska unija nastoji dodatno povezati države tog prostora.

Najavila je i izradu akcijskog plana za Mediteran s nekoliko ključnih projekata, među kojima je i uspostava mreže sveučilišta. “To neće biti novo sveučilište, već mreža institucija diljem Mediterana koja će omogućiti povezivanje mladih”, istaknula je.

Govoreći o energiji, naglasila je potencijal južnog Mediterana za razvoj obnovljivih izvora. „Naš cilj je proizvesti jeftinu, obnovljivu energiju na jugu i uvesti je u Europsku uniju kako bismo smanjili ovisnost o fosilnim gorivima”, rekla je.

Osvrnula se i na migracije, istaknuvši potrebu pripravnosti. “Moramo biti spremni. Radimo na rješenjima za ilegalne migracije, ali i na osiguranju zakonitih i sigurnih puteva”, rekla je Šuica.

Sudionici sastanka složili su se o potrebi jačanja zajedničkog pristupa sigurnosti u Sredozemlju, uključujući otpornost energetskih sustava, sigurnost pomorskih ruta i učinkovitije upravljanje migracijskim izazovima.