Više od deset godina prošlo je otkako su na hrvatske ulice, trgove, sportske terene i druge vrlo frekventne punktove postavljeni automatski vanjski defibrilatori (AVD), uređaji koji omogućavaju pružanje hitne pomoći pri iznenadnom zastoju srca i prije nego dođe hitna medicinska služba. Pomoć s tim uređajima mogu pružiti i laici, bez medicinskog znanja, te spasiti život u sudbonosnim minutama. Prema podacima Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM), u posljednjih 10 godina AVD uređaji korišteni su ukupno 319 puta, što znači da su spasili više od 300 ljudskih života.

Bolje opremljeni

U početku ovog projekta, početkom 2013. godine nabavljalo se 150 AVD-a, a mnogi su izražavali skepsu u to da će ovi uređaji uopće biti korišteni jer za to treba prisebnosti i hrabrosti u trenutku kad osobi pozli na ulici. Danas smo opremljeni daleko bolje – u Registru automatskih vanjskih defibrilatora koji vodi HZHM trenutno je evidentirano 948 uređaja raspoređenih na javno dostupnim lokacijama diljem Hrvatske.

Većina ih se i dalje nalazi na mjestima gdje su prvotno postavljeni, a svi podaci redovito se ažuriraju u Mreži AVD-a na temelju obavijesti koje stižu od vlasnika u slučaju bilo kakvih promjena, vele u Zavodu.

– U najvećem broju slučajeva, AVD uređaje koristili su upravo građani. Upravo zato postavljeni su na javnim mjestima, kako bi bili dostupni prije dolaska hitne medicinske službe, vele u HZHM-u.

Prema podacima Hrvatskog kardiološkog društva, od iznenadnog zastoja srca godišnje u Hrvatskoj umre 9.000 ljudi, odnosno svakog sata umre jedna osoba. Procjenjuje se da od 100 ljudi, srčani zastoj danas preživi njih manje od 10, a provedbom programa »Pokreni srce – spasi život«, odnosno nabavkom automatskih vanjskih defibrilatora planiralo se značajno povećati broj onih koji prežive iznenadni zastoj srca. U Hrvatskoj ih danas godišnje preživi 900, a svjetska iskustva kažu da bi ih moglo preživjeti i do 4.500.

Neprestana edukacija

Činjenica je da pravovremena reakcija koja uključuje primjenu AVD uređaja unutar tri do pet minuta od srčanog zastoja može povećati preživljavanje na više od 50 posto. Trenutačne stope preživljavanja u Hrvatskoj kreću se od pet do 10 posto, a europski je prosjek od osam do 10 posto. S obzirom na to da su AVD uređaji korišteni u prosjeku 30 puta godišnje ili dva do tri puta mjesečno, očito je da se mora poklopiti više elemenata da bi njihova primjena mogla pomoći u takvoj situaciji.

Ključno je pritom da se prolaznici ili pratnja osobe koja ima srčani incident snađu s primjenom AVD uređaja i brzo reagiraju. U HZHM-u kažu kako na edukaciji građana rade neprestano.

– Hrvatski zavod za hitnu medicinu već godinama sustavno provodi Nacionalni program javno dostupne rane defibrilacije »Pokreni srce – spasi život« s ciljem povećanja preživljavanja kod iznenadnog srčanog zastoja. U sklopu programa dosad je održano 766 tečajeva i ukupno su osposobljene 6.402 osobe. Uz to, građani se dodatno educiraju kroz javnozdravstvene akcije, kampanje i događaje kako bi bili spremni prepoznati iznenadni srčani zastoj, pozvati hitnu medicinsku službu na broj 194 i započeti oživljavanje ili reanimaciju koja podrazumijeva masažu srca i umjetno disanje uz upotrebu AVD-a sve do dolaska tima HMS-a, objašnjavaju u HZHM-u.