ZAGREB » Što je datum inauguracije prve predsjednice bliže, to je intrigantniji njen scenarij. Zna se i puno i malo, a ako se ište spominje, onda je to lenta! Lenta koju je u svečanim prigodama nosio samo prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. Njegovi nasljednici Stjepan Mesić i Ivo Josipović nisu imali tu potrebu, da bi lenti novi život odlučila udahnuti Kolinda Grabar-Kitarović. Treba li je nositi, trebali li nositi ovu što ju je rabio Franjo Tuđman ili šivati novu, treba li je, na koncu, prilagoditi figuri predsjednice ili je ostaviti skrojenu po mjeri prvog predsjednika!?

   Dizajner Boris Ljubičić vidi tu tri aspekta. Prvo, kako kaže, postoji tu teza o državnosti.

   – Državnik koji stupa na dužnost koja se zove predsjednica ili predsjednik je obvezan uzeti tu lentu. To navodno piše i u dokumentima. Ona zapravo služi za prezentaciju zemlje, odnosno predsjedničke funkcije. U tom smislu ona nije sporna – kaže Ljubičić.

   Drugi aspekt je politička definicija lente, s obzirom da je dva predsjednika nisu nosila, držeći to svojom političkom porukom.

   – Tako se sada ponovno uzimanje lente veže uz poruku koja je bila 90-tih, pa onda to ljudi prepoznaju kao, tobože, Tuđmanovu lentu. A ona bi bila lenta i da ju je netko drugi nosio da je bio prvi predsjednik – kaže Ljubičić.

   Ljubičić je stoga za to da se lenta uzme. Ali, ima i treći dio ove priče.

   – Treće je moja teza da 90-te u cjelini treba redizajnirati. I to ne samo na razini vizualnih obilježja. A to znači i pretvorbu, znači i neke političke traume, znači na kraju i oblikovanje samog dizajna, a to znači osnovica koje predstavljaju državu – naglašava Ljubičić.

Bespomoćan protokol

Predsjednica se, smatra, našla usred problema koji nije promišljen, pa sada mora staviti na sebe ono što ima, ili ne staviti ništa. Vremena za promjene nema, a neki vele, neće je stići ni skrojiti po svojoj mjeri.

   – To su tehničke primjedbe, to kako će joj stajati, kakvu će odjeću imati, koje boje. O svemu tome može se razgovarati, ali kada govorimo o principu, onda mislim da se treba držati propozicija koje su već negdje napisane, pa ih je koristio prvi predsjednik. Ona je željela zadržati tu definiciju koja je negdje napisana. Ja ne bih to pripisivao tome da se vraćamo u Tuđmanovo vrijeme – kazuje Ljubičić.

   Čini se onda kako za nekog budućeg predsjednika ili predsjednicu valja napraviti neku novu lentu!? Ljubičić ponavlja kako treba redizajnirati cijele 90-te! Dizajn je, veli, način mišljenja, nije samo crtanje. Hrvatska je ušla u EU, u NATO, ima je svugdje i mora ozbiljnije postaviti svoj projekt, a ne se samo vraćati onom što je bilo u 90-tima.

   – Tu inauguraciju će prenositi mediji, možda će koji reporter i reći da je to lenta koju je nosio Tuđman, ali vizualno će onaj koji gleda, vidjeti nešto iz 19. stoljeća na osobi koja živi u 21. stoljeću, i koja je vrlo lijepa. Ali kažem, ona tu ne može ništa. Cijeli njen protokol tu ne može ništa, može samo učiniti da lentu ne stavi, a mislim da to nije korektno. Jer predsjednica zapravo hoće poručiti da će biti korektna na sve statuse koje njena funkcija ima – zaključuje Ljubičić.

Poruka identiteta

Da je lenta dio tradicije, ceremonijalnog identiteta i jedne simbolike, te da je ne treba vezivati uz osobe, mišljenja je i povjesničar Josip Jurčević.

  – Lenta je starija i od prvog predsjednika, i od svih nas. Mislim da je dobro da se uklapa u inauguraciju. Inauguracija je jedna velika ceremonija i mogli bi se, prije nego u lentu, zagledati u sve one koji na inauguraciju dolaze – veli Jurčević.

   Ako je lenta poruka identiteta, ako je simbol časti, neka je onda tu, smatra Jurčević, ali i dodaje: »Bolje bi bilo baviti se onim što će se napraviti i obećati. Onda se na kraju mandata može reći je li netko zaslužio lentu ili nije, ako ona simbolizira kontinuitet koji je stariji od nekog mandata i funkcije«.