Nakon više od sedamdeset godina u sastavu Jugoslavije za Sloveniju je godina 1991. bila prekretnica. Te je godine Slovenija stavljena na globalnu političku kartu kao suverena i neovisna država. Neovisnost se smatra najvažnijom odlukom koju su donijeli slovenski građani, koji su prije 35 godina shvatili povijesni aspekt i iskoristili priliku postati samostalna demokratska država.

Godine 1998. Slovenija, koja je tada bila mlada država, dobila je veliko priznanje kada je izabrana za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a i kada je ujedno predsjedala Vijećem.

Članstvo je pomoglo Sloveniji u međunarodnoj profilaciji i pozicioniranju kao stabilne države samo nekoliko godina nakon stjecanja neovisnosti. Važna prekretnica za Sloveniju bila je 2004., kad je zemlja postala članica Europske unije i NATO-a. Među novim državama članicama EU-a, Slovenija je 2007. prva uvela euro kao zajedničku valutu, a potom i prva predsjedala Vijećem EU-a, u prvoj polovini 2008. godine. U drugoj polovini 2021. Slovenija je drugi put predsjedala Vijećem EU-a. Kao prvi susjed, Hrvatska sa Slovenijom dijeli bliske povijesne, gospodarske i kulturne veze, ali i zajedničku europsku budućnost unutar Europske unije.

Susret s Nj. Eksc. Gašperom Dovžanom, veleposlanikom Republike Slovenije u Republici Hrvatskoj, bila je prilika da razgovaramo o odnosima naših dviju država, izazovima suvremene diplomacije, europskoj politici, regionalnoj suradnji te pitanjima koja oblikuju budućnost naše regije i Europe.

Produbljivanje odnosa

Kako ocjenjujete dinamiku bilateralnih odnosa Slovenije i Hrvatske, osobito u kontekstu zajedničkih izazova unutar EU-a?

– Bilateralne odnose Slovenije i Hrvatske ocjenjujem dobrima te sve zrelijima i sadržajnijima. Naše dvije države povezuju susjedstvo, europske vrijednosti, snažne gospodarske veze i svakodnevni kontakti ljudi. Robna i uslužna razmjena na godišnjoj razini iznosi oko deset milijardi eura. Slovenija i Hrvatska jedna su drugoj među najvažnijim investicijskim destinacijama, a kumulativna vrijednost prekograničnih ulaganja iznosi 5,6 milijardi eura.

Hrvatska je Slovencima najvažnija turistička destinacija – prošle godine zabilježili smo 1,6 milijuna dolazaka slovenskih gostiju, koji su ostvarili više od 11 milijuna noćenja. Istodobno su hrvatski gosti u Sloveniji već na petom mjestu po broju dolazaka. Sve to potvrđuje međusobnu bliskost, koja se u političkom kontekstu ne može zanemariti i zahtijeva odgovorno upravljanje odnosima. Obje države članice su EU-a, europodručja, Schengena i NATO-a, što znači da pripadamo istom političkom, gospodarskom, sigurnosnom i vrijednosnom prostoru. Dijelimo slične izazove i interese u području sigurnosti, migracija, energetske otpornosti, konkurentnosti, demografije, klimatskih promjena i stabilnosti jugoistočne Europe.

Posljednjih godina posvećeni smo intenzivnom političkom dijalogu, uključujući susrete na najvišoj razini. Međutim, važno je naglasiti da rad na bilateralnim odnosima nikada nije završen. Samo redovitom komunikacijom i međusobnim razumijevanjem možemo uspješno odgovarati na izazove koji se pojavljuju. Naš cilj mora biti i daljnje produbljivanje odnosa. U današnjem svijetu sve je jasnije da je najbolji saveznik upravo susjed, koji vam najbrže može pomoći kada je to potrebno.

Smatrate li da male države poput Slovenije i Hrvatske mogu imati stvaran geopolitički utjecaj ili su uglavnom prisiljene prilagođavati se velikima?

– Male države nisu bez utjecaja. Možda nemaju težinu velikih sila, ali imaju kredibilitet, iskustvo i sposobnost povezivanja. Kada nastupaju promišljeno, u koalicijama i s jasnim prijedlozima, mogu oblikovati europske odluke. Slovenija i Hrvatska, osobito kada nastupaju usklađeno i koordinirano, mogu imati važnu ulogu u pitanjima proširenja EU-a, Jadrana, Zapadnog Balkana, energetike i zaštite granica. Istodobno, važno je biti svjestan da utjecaj malih država raste kada su uspješne, kada počivaju na vladavini prava, učinkovito se bore protiv korupcije i stvaraju dobre uvjete za razvoj gospodarstva.

Koja područja suradnje smatrate nedovoljno iskorištenima, a s najvećim potencijalom za produbljivanje odnosa?

– Najveći prostor za produbljivanje suradnje vidim u energetici, prometnoj povezanosti, zelenoj tranziciji, inovacijama, obrambenoj industriji, digitalizaciji, umjetnoj inteligenciji i zajedničkom nastupu na trećim tržištima. Hrvatska LNG infrastruktura, slovenska industrijska baza, luka Koper, sjevernojadranski prostor i željeznički koridori čine prirodnu cjelinu. Važno je da gospodarstva dviju država ne surađuju samo bilateralno nego i kao partneri unutar europskih dobavnih lanaca.

Na poslovnom Forumu Slovenija-Hrvatska istaknuto je da je ključ jačanja odnosa upravo suradnja unutar EU-a i zajednički iskorak na treća tržišta. Nedovoljno iskorišten potencijal postoji i u prekograničnim projektima, poput upravljanja poplavama, zaštite prirodne i kulturne baštine, održivog turizma i institucionalne suradnje, što su ujedno prioriteti programa Interreg Slovenija – Hrvatska.

No želio bih naglasiti da već danas postoji mnogo područja u kojima je suradnja vrlo dobro razvijena. U razgovorima s gospodarstvenicima, znanstvenicima i drugim sugovornicima često uviđam koliko je ta suradnja bogata i raznolika.

Potpora proširenju

Kako se jačaju kulturne veze Hrvatske i Slovenije? Koliko je važna uloga kulturne diplomacije, između ostalog?

– Kulturne veze jačamo svakodnevno, djelovanjem ustanova, manjinskih organizacija, škola, jezika, festivala, književnosti, filma, glazbe i susreta mladih. Posebno cijenimo ulogu slovenske zajednice u Hrvatskoj. Savez slovenskih društava u Hrvatskoj važna je krovna organizacija i partner u očuvanju jezika, identiteta i kulturne prisutnosti Slovenaca u Hrvatskoj.

Kulturna diplomacija važan je dio djelovanja veleposlanstva. Budući da su Slovenija i Hrvatska susjedne zemlje, suradnja umjetnika vrlo je intenzivna – slovenski umjetnici često gostuju u Hrvatskoj, a hrvatski u Sloveniji.

Veleposlanstvo pritom aktivno pomaže u povezivanju umjetnika s lokalnim organizatorima i podržava zajedničke projekte iz područja filma, glazbe, vizualne umjetnosti, književnosti i predstavljanja slovenske kulturne baštine. Posebnu pozornost posvećujemo predstavljanju slovenske kulture u svim dijelovima Hrvatske.

Važan dio naših aktivnosti odnosi se i na inkluziju te uključivanje ranjivih skupina u umjetnost. Na inicijativu veleposlanstva prošle je godine objavljena audiovizualna taktilna slikovnica za slijepe i slabovidne »Maca Papučarica« slovenske autorice Ele Peroci, koja je u Hrvatskoj vrlo lijepo prihvaćena. Podržali smo i plesne predstave s temom multiple skleroze u izvedbi slovenske plesne skupine »Zašto ja?«, čiji je prihod bio namijenjen Društvu multiple skleroze Hrvatske.

Slovenija se često percipira kao most između Zapadne Europe i Zapadnog Balkana. Kako vidite tu ulogu?

– Slovenija svoju ulogu mosta prema Zapadnom Balkanu vidi odgovorno, bez paternalizma i s mnogo iskustva. Regiju razumijemo iznutra, ali smo istodobno čvrsto ukorijenjeni u EU-u, europodručju, Schengenu i NATO-u.

Zato možemo pomoći u prenošenju regionalnih potreba u europski jezik reformi i obrnuto. Slovenija snažno podupire proširenje EU-a jer ga smatra geostrateškom nužnošću, a ne samo tehničkim procesom. Slovenska vlada naglasila je da proširenje na Zapadni Balkan i istočnu Europu jača Europsku uniju te donosi stabilnost, sigurnost i prosperitet.

Važan instrument u tom smislu je i proces Brdo-Brijuni, koji su pokrenule Slovenija i Hrvatska, a koji promiče dijalog, pomirenje i europsku perspektivu regije.

Više od protokola

Što biste istaknuli kao glavnu odgovornost diplomata u vremenu brzih političkih i društvenih promjena u sve fragmentiranijem svijetu?

– Glavna odgovornost diplomata danas je graditi povjerenje u vremenu nepovjerenja. Svijet je sve fragmentiraniji, informacije se šire brže nego ikad prije, a društva su izložena polarizaciji i dezinformacijama. Diplomacija zato ne smije biti samo protokol nego i sposobnost slušanja, objašnjavanja i povezivanja.

Diplomat mora štititi interese svoje države, ali istodobno razumjeti interese zemlje domaćina. Mora biti glas smirenosti kada javni prostor postane preglasan. U našem poslu važna je i odgovornost prema činjenicama: govoriti jasno, ali ne zapaljivo; biti principijelan, ali ne zatvoren; zastupati nacionalne interese, ali pritom tražiti zajednička europska rješenja.

U odnosima Slovenije i Hrvatske to znači njegovati prijateljstvo, otvorena pitanja rješavati strpljivo i razvijati suradnju koja koristi građanima i gospodarstvu.

Koliko su neriješena bilateralna pitanja među državama regije i dalje prepreka dubljoj suradnji? Koji su najveći sigurnosni izazovi za regiju danas?

– Neriješena bilateralna pitanja mogu opterećivati odnose, ali ih ne smiju zarobiti. Slovenija i Hrvatska imaju iskustvo otvorenih pitanja, uključujući pitanje granice i arbitraže, o kojem dvije države imaju različita stajališta. No važno je da unatoč tim razlikama razvijamo suradnju. Primjer za to je sporazum o mostovima na državnoj granici, potpisan 2025. godine, koji pokazuje da praktična rješenja mogu poboljšati život ljudi s obje strane granice.

Najveći sigurnosni izazovi regije danas su politička nestabilnost, vanjski maligni utjecaji, radikalizacija, organizirani kriminal, kibernetičke prijetnje, migracijski pritisci i krhkost institucija.

Posebno je važno očuvati stabilnost Bosne i Hercegovine, nastaviti dijalog Beograda i Prištine te sačuvati europsku perspektivu cijele regije.

U tom smislu bio bih donekle i samokritičan prema načinu na koji smo rješavali sporove između Slovenije i Hrvatske. Budući da ih nismo uspjeli potpunosti riješiti, poslali smo loš primjer državama u regiji. Kada bi se takva pitanja rješavala na europski način, u duhu dobrosusjedskih odnosa, to bi bila vrlo pozitivna poruka za cijeli Zapadni Balkan.