Hrvatski radnici na tržištu EU-a tretirani su kao da dolaze iz ne- članice Unije / Foto REUTERS
Očekuje se da će se u Njemačkoj o tom pitanju uskoro otvoriti rasprava, a odluku o otvaranju tržišta rada ili zadržavanju restrikcija treba donijeti još 12 zemalja, među kojima su i Austrija, Francuska i Italija
Započeli razgovori
Prije isteka tog razdoblja, države moraju izvijestiti Europsku komisiju namjeravaju li na Hrvatsku nastaviti primjenjivati nacionalne zakone, što, među ostalim, znači da hrvatski radnici za rad u tim državama i dalje trebaju radne dozvole.
Budući da se približava istek prve dvije godine od uvođenja ograničenja, Vlada je, kako doznajemo, krenula u diplomatsku akciju s ciljem da u što većem broju država članica EU-a hrvatskim radnicima osigura tretman ravnopravan onome koji imaju državljani ostalih 27 zemalja. Punu primjenu načela slobode kretanja radnika, Vlada je, kao jedan od glavnih ciljeva, navela i u dokumentu u kojem su pobrojani prioriteti Vlade u institucijama Europske unije u ovoj godini, koji je usvojen na ovotjednoj sjednici Vlade.
Neslužbeno doznajemo da su nadležne institucije već počele bilateralne razgovore s pojedinim članicama Unije oko tretmana hrvatskih radnika. Prema neslužbenim informacijama, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić iskoristit će i sastanak Vijeća EU-a za zapošljavanje i socijalnu politiku, koji se održava sljedećeg tjedna u Bruxellesu, da o toj temi porazgovara s kolegama iz drugih zemalja Unije.
Europska pravila
Naši izvori ističu da bi se u, primjerice, Njemačkoj – koja je jedna od zanimljivijih radnih destinacija za hrvatske državljane – o tom pitanju moglo početi raspravljati tijekom ožujka. Osim Njemačke, hrvatski radnici tretirani su kao da dolaze iz ne-članice Unije u još 12 zemalja, poput Austrije, Francuske, Italije, Velike Britanije. Hrvatska je, u skladu s europskim pravilima, odgovorila istom protumjerom za radnike iz tih država.
Na odluku o tome treba li ili ne otvoriti tržišta rada za hrvatske državljane, više bi mogli utjecati politički, nego statistički razlozi. Ni 2013. godine, kada je Hrvatska pristupila EU-u, nije se predviđalo da bi otvaranje europskih tržišta za hrvatske radnike moglo imati prevelike posljedice na države članice i njihova tržišta rada.
Unatoč tome, pojedine države uvele su restrikcije, a na to su utjecali razni faktori, od ekonomske krize, preko internih političkih rasprava o useljavanju, pa do želje da se Hrvatsku tretira jednako kao ranije ostale nove članice, poput Bugarske i Rumunjske.
