Goran Sirovatka, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), neće postupiti po preporuci ministra Jovanovića i njegove radne skupine i posebno bodovati 12 pitanja iz hrvatskog jezika u kojima su uočene pogreške. Odluku o tome – kako nam je rekao – donijet će tek nakon što njegov tim stručnjaka temeljito prouči propuste koji se autorima testa predbacuju. 

    – Još nismo dobili izvješće radne skupine iz ministarstva, a kad ga dobijemo dobro ćemo sve primjedbe proanalizirati i tek onda donijeti odgovarajuće odluke. Svaka odluka donesena u jednom, dva ili tri dana bila bi neprimjerena. Napravit ćemo ozbiljnu psihometrijsku analizu, i onda izaći s obrazloženjima. Pritom ćemo konzultirati vanjske stručnjake sa sveučilišta i fakulteta – najavljuje Sirovatka.   

Analiza s učenicima

    – Nismo mogli evaluirati više od tri predmeta. To je opsežan posao koji traje između tri i šest mjeseci, jer evaluacija ne znači samo pročitati ispit, to je ozbiljan posao i rade ga istraživači. Planirali smo evaluirati i hrvatski jezik, ali zapravo nikad nije ni bilo problema s hrvatskim, nego s prirodoslovljem. Na međunarodnim testovima u prirodoslovlju i matematici naši su učenici imali porazne rezultate, i zato smo išli na tu skupinu predmeta – veli Sirovatka. 

    Za razliku od Jovanovićevog stručnog tima, koji je ustvrdio da test iz hrvatskog počiva na tradicionalnom konceptu i ne pokazuje kompetencije učenika, Sirovatka tvrdi da su upravo pitanja u tom testu zahtijevala vještinu, a ne reprodukciju znanja. 

   Histerija zbog stresa

Ne smatra da bi zbog problema s državnom maturom trebao odstupiti s tog mjesta, a ministrovu izjavu da za greške netko treba odgovarati ne želi komentirati. 

    – Centar dobro radi svoj posao, imamo pet psihologa, četiri sociologa, profesore i doktore književnosti, a sve su to stručnjaci s puno dobre volje da naprave posao kako treba. To je tim koji savjesno radi, nekoliko se generacija koje su prošle državnu maturu već uspješno upisalo na fakultet i svi su bili zadovoljni – tvrdi Sirovatka. Histeriju koja je nastala zbog državne mature pripisuje stresu maturanata. »Svaka nova generacija maturanata proživljava stres, i zbog toga se događaju i povišeni tonovi. Tenzija je pala već sada, većina je točno odgovorila na pitanja, i to pokazuje da ne treba odmah dizati paniku«, zaključuje Sirovatka. 

    Jovanovićeva je skupina zaključila da u budućim testovima treba jasno razlučiti osnovnu i višu razinu zadataka, da se jednako provjerava jezično znanje kao i književnost, da zadaci budu funkcionalni, i da se u izradu zadataka uključi pet sveučilišnih nastavnika, pet nastavnika praktičara i sveučilišne profesore drugih struka. 

    Kada je riječ o pitanjima s greškom – više od 50 posto maturanata točno je riješilo pitanje koje je boje prsten na Juditinoj ruci, njih 80 posto pravilno je shvatilo zašto se Werther povlači u sebe, a čak 91 posto točno je zaključilo kakav je odnos Gregora Samse prema poslu. Sva tri pitanja stručni tim ministra Jovanovića ocijenio je dvosmislenima i uvrstio među pitanja s greškom, no maturantima su očito bila posve razumljiva.   

Pitanja rješiva

S druge strane, učenici su pokazali potpuno neznanje na pitanjima koje po sudu stručnjaka uopće nisu sporna. Samo je devet posto maturanata koji su polagali osnovnu razinu hrvatskog jezika znalo kako se pravilno oblikuje glagolski prilog glagola kliktati, a tek svaki deseti zna odrediti koja je vrsta pjesme podizala borbeno raspoloženje u doba narodnog preporoda.