Ovisnost djeluju kao okidač mentalnim oboljenjima - bolnička soba Psihijatrijske bolnice u Popovači / Foto JURICA GALOIĆ/PIXSELL
Nacrt pravilnika predviđa povećanje postojećih bolničkih kapaciteta od ukupno 361 na 401 postelju
povezane vijesti
- Tužba protiv Kraft Heinza, Mondeleza i Coca-Cole. Rade “ultraprerađenu” hranu koja kod djece izaziva ovisnost
- Snažan rast potrošnje sedativa u Hrvatskoj, upotreba kokaina skočila pet puta, rastu duhan i e-cigarete
- Na riječkom području u svega par dana uhvatili njih deset u neovlaštenom posjedovanju raznih droga
Zbog rasta broja kaznenih djela koja su počinjena u stanju neubrojivosti, psihijatrijske bolnice uskoro će proširiti svoje kapacitete u kojima se liječe takvi prijestupnici. Porast broja neubrojivih među osuđenim počiniteljima kaznenih djela bilježi se u proteklih nekoliko godina, zbog čega se bolnički kapaciteti za njihov prisilni smještaj sada proširuju za 40 dodatnih kreveta ili za oko 11 posto. Već sada, kažu u bolnicama, udio neubrojivih među pacijentima prelazi raspoložive kapacitete za 20 posto.
Nacrt pravilnika o listi psihijatrijskih ustanova za prisilni smještaj neubrojivih osoba i psihijatrijskih ustanova u kojima se neubrojive osobe liječe na slobodi, koji je upravo na javnoj raspravi, predviđa povećanje postojećih bolničkih kapaciteta od ukupno 361 na 401 postelju za liječenje neubrojivih, sukladno kontinuiranom trendu rasta broja neubrojivih osoba kojima je sud odredio liječenje u psihijatrijskoj ustanovi, a bilježi se zadnjih godina, objašnjavaju u Ministarstvu zdravstva.
Zdravstvena skrb
Najveće povećanje ovih kapaciteta predviđeno je u Županijskoj specijalnoj bolnici za psihijatriju i rehabilitaciju Insula na Rabu, koja će ubuduće imati 75 umjesto 54 postelje za forenzičke pacijente. U Psihijatrijskoj bolnici Ugljan bit će 48 umjesto postojećih 37 postelja, a Neuropsihijatrijska bolnica “Dr. Ivan Barbot” u Popovači, koja ima čak 200 postelja za kategoriju neubrojivih, osigurat će poseban odjel za maloljetnike s osam postelja.
Psihijatrijske bolnice redovito primaju na liječenje neubrojive osobe koje imaju rješenje za prisilni smještaj i pružaju im odgovarajuću zdravstvenu skrb. Duljina njihovog boravka u bolnici individualna je i ovisi o vrsti počinjenog djela, duševnim smetnjama zbog kojih je nastupila neubrojivost, o vjerojatnosti da bi pacijent mogao ponovno počiniti teže kazneno djelo. O prosječnoj duljini hospitalizacije nema egzaktnih podataka jer o nastavku liječenja odlučuju županijski suci u suradnji s odvjetnicima i vještacima. Hospitalizacija neubrojivih počinitelja kaznenih djela ipak ima svoju gornju granicu, jer po zakonu psihijatrijsko liječenje neubrojive osobe na slobodi može trajati najdulje pet godina.
Prisilni smještaj u psihijatrijskoj ustanovi traje najdulje do isteka maksimalne propisane kazne za počinjeno kazneno djelo, ali i dulje ako zbog duševnih smetnji osoba i dalje ugrožava vlastiti ili tuđi život.
Prema podacima Ministarstva pravosuđa, najčešće se radi o ovisnicima. U razdoblju od 2021. godine do 2024. godine najvećem broju takvih okrivljenika, njih ukupno 543, izrečena je mjera obveznog liječenja od ovisnosti, dok je za najmanji broj okrivljenika, njih devetero, u istom vremenskom razdoblju izrečena mjera sudjelovanja u postupku psihosocijalne terapije u zdravstvenim ustanovama. Ukupno 30 okrivljenika dobilo je sudsku mjeru liječenja nužnog da bi se otklonile zdravstvene smetnje koje mogu poticajno djelovati za počinjenje novog kaznenog djela. Na prisilnom liječenju u četverogodišnjem razdoblju bilo je 57 neubrojivih osoba, dok se njih 24 liječilo na slobodi. Osim ovisnosti, porastu broja neubrojivih počinitelja kaznenih djela kumuje i sve veća učestalost mentalnih bolesti, ali i porast nasilja u obitelji.
U bolnici na Rabu potvrđuju kako je među neubrojivim pacijentima sve više mladih ovisnika, koji svoju ovisnost plate narušenim mentalnim zdravljem, što ih dovede u sukob sa zakonom.
Prijetnje i nasilje
– U toj je kategoriji sve više mladih ljudi, sve više osoba s dualnim dijagnozama, odnosno kombinacijom duševne bolesti s ovisnošću. Ta dva stanja djeluju uzajamno i pogoršavaju se, nažalost takvih slučajeva imamo sve više u cijelom sustavu, objašnjava prof.dr. Vesna Šendula- Jengić, ravnateljica Županijske specijalne bolnice Insula na Rabu.
Sve je više ovisnika kod kojih ovisnost rezultira teškim psihičkim rastrojstvima, a tu se u prvom redu misli na sintetičke droge, na “dizalice” ili psihostimulanse, a ako u takvom stanju počine kazneno djelo, završe na odjelima forenzičke psihijatrije. Riječ je o poraznom trendu koji je prisutan svugdje u Europi, a posljedica je stalne prisutnosti droga na ilegalnom tržištu.
Spektar kaznenih djela zbog kojih se počinitelji liječe u bolnicama vrlo je različit, od prijetnji do mahom nasilnih kaznenih djela, navodi Šendula-Jengić. Nešto se rjeđe javlja, ali je također prisutna, pojava uhođenja do koje dolazi upravo zbog paranoidnog trenda vezanog uz psihotična stanja. U bolnici na Rabu liječe se već mladi u svojim dvadesetim godinama, što prije nije bio slučaj, ističe ravnateljica. Nedavno se aktualiziralo i pitanje maloljetnih neubrojivih počinitelja, koji su upravo dobili zaseban odjel pri Psihijatrijskoj bolnici u Popovači.
– Situacija je u Europi takva, stalno se govori o zapljenama kojekakvih opojnih tvari, ne možemo očekivati da će to proći mimo nas i da djeca i mladi neće biti uključeni. Kod adolescenata nema mnogo slučajeva, ali je mlađih punoljetnika sve više, a primjećujemo trend da dekompenzacije kod mlađih punoljetnika zapravo kreću u ranoj adolescentnoj dobi, objašnjava Šendula-Jengić.