Prva europska glavna tužiteljica, Laura Kövesi, na odlasku s dužnosti upozorava kako najveći izazov njezina mandata nije bio uspostaviti neovisno tužiteljstvo, već osigurati da mu se doista dopusti raditi bez političkih i institucionalnih pritisaka, piše Euractiv.

U jednom od posljednjih intervjua, danom unatoč bolesti, Kövesi je istaknula kako ju je najviše iscrpljivala sklonost institucija Europske unije da ublažavaju, odgađaju i birokratiziraju borbu protiv prijevara i korupcije.

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO), osnovan 2021. godine radi suzbijanja teških financijskih kaznenih djela na štetu EU-a, tijekom njezina mandata otvorio je više od 3600 slučajeva te zamrznuo više od milijardu eura imovine kriminalnih organizacija, uključujući i neke od najopasnijih mafijaških skupina. Istrage su u pojedinim slučajevima obuhvatile i visoke dužnosnike unutar Unije.

No, kako navodi Kövesi, pritisci su dolazili i iz samih institucija. Prisjetila se kako joj je jedan visoki dužnosnik Europske komisije sugerirao da ublaži javne istupe o razmjerima otkrivenih prijevara. Takav prijedlog odlučno je odbila, naglasivši da je zadaća tužiteljstva istraživati sve slučajeve, bez obzira na to koga uključuju.

Prema njezinim riječima, ključni problem tijekom šestogodišnjeg mandata, koji završava ove jeseni, jest činjenica da najveća prepreka zaštiti europskog novca nisu samo kriminalci, već i politički i institucionalni okvir koji otežava nadzor i istrage.

„Postoji mnogo tijela zaduženih za prevenciju, reviziju i prijavu nepravilnosti, ali na kraju se pokaže da nitko zapravo ne radi ono što bi trebao“, upozorila je.

Kao ilustraciju navela je podatak iz godišnjeg izvješća prema kojem je prošle godine otkriveno čak 67 milijardi eura sumnjivih prijevara i financijskog kriminala.

Problem imuniteta i ograničenja istraga

Jedan od najočitijih primjera ograničenja sustava vidi u Grčkoj, gdje su se istrage sudarile s ustavnim pravilima koja štite političare od kaznenog progona.

Kao primjer istaknula je željezničku nesreću kod mjesta Tempi 2022. godine, u kojoj je poginulo 57 ljudi, a koja se povezuje s mogućim zlouporabama europskih sredstava za sigurnost željeznice. Iako je EPPO preuzeo slučaj, istraga nije mogla ići do kraja jer jedino grčki parlament može istraživati političku odgovornost.

„U ovom slučaju ne možemo doći do dokaza bez promjene ustava“, rekla je, dodajući kako je sada već prekasno za retroaktivnu primjenu zakona.

Problem, naglašava, nije samo postojanje imuniteta, već činjenica da takva pravila onemogućuju tužiteljima da uopće utvrde činjenice i odgovornost – bilo krivnju ili nevinost.

Otpor i unutar institucija EU

Otpor istragama, tvrdi, postoji i unutar samih europskih institucija. Tako je došlo do sukoba s Europski revizorski sud, koji se pozvao na imunitet u slučaju istrage o navodnim nepravilnostima u trošenju sredstava, povezanim s bivšim predsjednikom Klausom Heinerom Lehneom, koji odbacuje optužbe.

Zbog toga je EPPO pokrenuo postupak pred Sudom EU, a Kövesi ističe kako je riječ o „pitanju principa“.

Nedostatak resursa i politička osjetljivost

Dodatni problem predstavlja kronični nedostatak resursa u državama članicama. Kao primjer navela je Belgiju, gdje je umjesto potrebnih osam tužitelja na početku bilo angažirano tek dvoje, često bez adekvatne policijske potpore.

Takvi nedostaci usporavaju istrage, uključujući i neke od najosjetljivijih, poput one o nabavi cjepiva protiv COVID-19, u kojoj se spominje i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Pritisci, dezinformacije i napadi

Uz institucionalne prepreke, EPPO se suočava i s kampanjama dezinformacija te osobnim napadima na tužitelje, osobito na društvenim mrežama. Kövesi ističe da su njezin tim posebno napadali u Grčkoj i Hrvatskoj, dok je i sama bila meta privatne obavještajne tvrtke Black Cube.

„Tužitelj koji nema neprijatelje nije pravi tužitelj“, poručila je.

Kritika birokracije u Bruxellesu

Kövesi odbacuje kritike da je njezin ured bio preagresivan, naglašavajući da se problemi ne rješavaju njihovim prikrivanjem.

„Što ste na višoj funkciji u EU, standardi moraju biti viši“, rekla je, dodajući da visoka pozicija ne znači veću moralnost, već veću odgovornost.

Kao odgovor na prepreke, tijekom mandata redovito je upozoravala Europsku komisiju, istupala u javnosti i, po potrebi, pokretala pravne postupke – čak i protiv same Komisije.

Istodobno, kritizira Bruxelles zbog prekomjerne birokracije: umjesto konkretnih rješenja, često se nude nova izvješća, studije i interne procedure bez stvarnog učinka.

„Nova studija je gubitak vremena i resursa“, poručila je.

Na kraju, zaključuje kako problem nije u pojedincima, već u mentalitetu koji i dalje postoji unutar sustava.

„Ime nije važno. Važno je da takav način razmišljanja postoji – i to je pravi problem“, zaključila je Kövesi.