Razgovor s gradonačelnikom Bjelovara

Šef HSLS-a Dario Hrebak: Mi ćemo i dalje podržavati Plenkovića, od njega nema boljeg

Dražen Ciglenečki

Foto DAVOR KOVAČEVIĆ

Foto DAVOR KOVAČEVIĆ

Unutar parlamentarne većine još o tome nismo razgovarali, ali u jednom trenutku sigurno hoćemo. Nekako je praksa da se na polovini mandata, čemu se mi bližimo, razgovara o osvježenjima u Vladi. Svaki premijer želi dati dodatan vjetar u leđa svojoj stranci za parlamentarne izbore, pa onda napravi neke rotacije u Vladi. Očekujem da se to i sada dogodi, neki ministri, što je prirodno, osjete zamor materijala, za neke resore stranka ima bolje ljude



Dva tjedna se čekala odluka predsjednika reformista Radimira Čačića hoće li zastupnica njegove stranke Natalija Martinčević podržati prijedlog rebalansa državnog proračuna. Na kraju je Čačić ustvrdio da je HDZ prihvatio njegov uvjet u vezi s Varaždinskom županijom i stoga oni ostaju dio parlamentarne većine.



​Predsjednik HSLS-a Dario Hrebak, koji je također član vladajuće koalicije, zadovoljan je takvim ishodom. On smatra da je bolje imati samo 76 zastupnika nego da je u koaliciju ušla neka snažnija stranka i podebljala većinu.



– Lakše je sa 76 zastupnika nego s, recimo, 86 ako oni puno traže. Ne bi dobro bilo imati većinu s velikom strankom megalomanskih apetita, koja bi tražila pet ministara i slično. Bolje je nastaviti ovako kako smo funkcionirali skoro godinu dana. Većina je bila stabilna, a prošli smo sada i ovaj prvi test, kojeg su razlog bili rezultati lokalnih izbora. Ispred nas su tri godine bez izbora i takvo što se onda neće događati. Neće biti političkih turbulencija i to je pozitivno za Hrvatsku.


Taktički mudrije


Ali, jasno je da se Čačić ne osjeća ugodno u toj koaliciji, poručio da se s tim njihovim 76. glasom ne može računati zdravo za gotovo.




– Ne mislim ja da je njemu toliko neugodno u našoj koaliciji. Vjerujem da mu jest ugodno s liberalima, zastupnicima nacionalnih manjina i HDZ-om kao većinskim partnerom. S tim da mi je apsolutno razumljiva njegova reakcija na činjenicu da je izgubio izbore u Varaždinskoj županiji i to od HDZ-a, mogu ga shvatiti.


Snimio Davor KOVAČEVIĆ

Dario Hrebak / Snimio Davor KOVAČEVIĆ


 


Izgubio je od kandidata HDZ-a koji je imao punu podršku Vlade Andreja Plenkovića, koju Čačić podržava.


– I u mom Bjelovaru su se u kampanji za lokalne izbore članovi Vlade snažno angažirali na strani HDZ-a. Ministri su stalno dolazili kako bi podržali mog protukandidata za gradonačelnika.


Kako biste se vi ponašali da ste izgubili te izbore?


– Sigurno mi ne bi bilo drago, ali ne znam bih li radio ovo što i Čačić. Sve je to politička utakmica, moraš uvijek biti spreman na to da negdje dobiješ, a negdje izgubiš.


Je li premijer Plenković ipak trebao biti malo obazriviji prema svojim koalicijskim partnerima, kojima je uporište praktično samo jedna županija?


– Bio je on obazriv, ja se ne mogu požaliti na njegov odnos prema Bjelovaru i našoj županiji. Bilo je pritisaka na HSLS, ali mi smo odlučili na izbore ići samostalno, pobijedili smo u Bjelovaru i to je za mene završena priča. Što bi bilo da smo izgubili ne znam, ali sada je to iza nas. Ne samo da smo pobijedili u gradu nego smo i ojačali na razini Bjelovarsko-bilogorske županije, u kojoj smo sada druga stranka.


Postizborne probleme koje ste imali HDZ-om u Županijskoj skupštini ste riješili, prepustili su vam ipak mjesto njezinog predsjednika.


– Jesmo, riješili smo to, možda smo, jer smo imali takvu mogućnost, malo bolje taktički postupili. Mi smo, za razliku od Čačića, podržavali HDZ-ovog kandidata za župana. To je sigurno potkresalo krila HDZ-u, ali to je bio njihov izbor. Teško im je bilo napadati na izborima mene kao gradonačelnika kada sam davao podršku njihovom kandidatu za župana.


Manje je više


Zanimljivo je da ste, iako vam je za većinu u bjelovarskom Gradskom vijeću dovoljan i HDZ, ipak još dogovorili suradnju i s HSS-om, koji je na izbore izašao s listom Damira Bajsa. Proširili ste većinu, niste htjeli biti u njoj samo s HDZ-om.


– Apsolutno.


To nije ono što zagovarate za Sabor, manju većinu.


– U državi je, u aktualnoj konstelaciji političkih snaga, dobro imati što manju većinu. Ako bi u koaliciju ušao Domovinski pokret, automatski bi iz nje ispali zastupnici nacionalnih manjina. Jednako vrijedi i za Most i Hrvatske suvereniste. Što bismo dobili priključivanjem Domovinskog pokreta, ako bismo izgubili manjince?


Dario Hrebak / Snimio Davor KOVAČEVIĆ

Dario Hrebak / Snimio Davor KOVAČEVIĆ


 


Budući da Domovinski pokret ima više zastupnika nego nacionalne manjine, Vlada bi u tom slučaju počivala na većem broju zastupnika, ne bi, kao sada, ovisila samo o jednom.


– Da, ali, ponavljam, Domovinski pokret bi tražio dosta ministarskih mjesta i to bi sigurno dovelo do određenih trzavica. Imali smo već takvu situaciju s Mostom, nema razloga da je opet prolazimo. Jedno je biti oporba, to je lagodno, a sasvim drugo preuzeti odgovornost za upravljanje državom ili gradom, kada se postaje meta kritika. Bolje da je onda u Vladi jedan dominantan partner, na kojem se sve prelama. Manji partneri imaju komotniju poziciju i stvar funkcionira. Ako je u koaliciji i razmjerno jak junior partner, neprestano dolazi do konflikata, imamo iskustva s Mostom.


Zato ste u bjelovarskom Gradskom vijeću pored junior partnera HDZ-a uzeli još i HSS?


– Iskreno, da. To je politika, nikad se ne zna kako će se pojedini partneri ponašati u koaliciji. Ne tvrdim da mora doći do svojevrsnih ucjena, ali zašto ne izbjeći situaciju u kojoj bi se to moglo događati. Osim toga, mi smo s HSS-om već četiri godine bili u vlasti, imali su zamjenicu gradonačelnika Bjelovara. Sada je većina 14 od 21 vijećnika i više HSLS ne ovisi niti o jednom partneru, bez svakog možemo. Ako će netko od njih misliti da loše vodimo Bjelovar, neka slobodno odu u oporbu. Ucjene neću dopustiti i zato je legitiman politički potez bio ojačavanje većine u Gradskom vijeću.


Pragmatični liberal


Nakon lokalnih izbora uvijek ima svakakvih analiza, prema jednoj je, primjerice, SDP doživio debakl, a HSLS odlično prošao. Sve je, dakle, relativno.


– Mi smo prošli dobro, zadržali smo sve gradove i općine, a i dobili neke nove. Ne pretjerujem, rezultati HSLS-a su dobri, a u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji fenomenalni. Pokazali smo da naša stranka može rasti.


HSLS se gotovo pretvorio u regionalnu stranku Bjelovarsko-bilogorske županije.


– Da, ali imamo ambiciju postati i ozbiljna nacionalna stranka. Niz godina smo padali, vrijeme je da to zaustavimo. Sjajno je što smo ovako prošli u našoj županiji, ali moramo učiniti dodatne napore da budemo konkurentna stranka i na nacionalnoj razini.


I ostale stranke liberalnog svjetonazora, HNS, Centar, Fokus, Reformisti, su regionalne, ograničene na samo jednu županiju, Varaždinsku, Splitsko-dalmatinsku odnosno Zagrebačku.


– Previše je liberalnih stranaka u ovako malom političkom prostoru. Fokus je nastao iz HNS-a, skoro svi su ranije bili njihovi članovi, etablirali su se na ovim izborima u Zagrebačkoj županiji i vjerujem da će se otvoriti mogućnost za suradnju naših dviju stranaka. Centar ili GLAS su više lijevo orijentirani, nisu baš liberali. Ali, slažem se, te su se stranke rasule i međusobno si konkuriramo što je sigurno problem. Kada bismo se svi stavili na hrpu, imali bismo možda na razini države podršku pet ili šest posto. Možda će u budućnosti biti pomaka u tom smislu.


HSLS-u je ipak najkomfornije biti na listi HDZ-a, s kojim surađujete već desetak godina godina u kontinuitetu. I za vrijeme Tomislava Karamarka i sada s Andrejom Plenkovićem.


– Zato što smo bili preslabi da bismo na parlamentarne izbore izašli samostalno. No, rezultati ovih izbora u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji putokaz su nam da bi trebali početi razmišljati i o samostalnom nastupu na izborima za Sabor. Ne zato što nemamo dobru suradnju s HDZ-om, nego bi HSLS stekao puno veći politički legitimitet kada bismo u ušli u parlament. Ili u suradnji s nekim pojedincima i drugim manjim strankama. Svakako mi je zamisliva suradnja s međimurskim županom Matijom Posavcem, šibenskim županom Markom Jelićem ili novim gradonačelnikom Pule Filipom Zoričićem, s kojim sam nekad zajedno bio u Mladima HSLS-a i svjetonazorski smo bliski. Zašto se ne bi okupila neka takva politička platforma, zašto se i liberali ne bi udružili kao Možemo, koji također nisu jedna stranka? Tako ujedinjeni možda bismo nakon parlamentarnih izbora mogli postati jezičac na vagi. Sada imamo dobre odnose s HDZ-u, a vidjet ćemo što će donijeti budućnost. Ja spadam među pragmatične liberale, nije mi cilj biti u oporbi i lijepo govoriti nego preuzeti odgovornost i realizirati barem dio stranačkih politika.


Zadovoljan Plenkovićem


Očekujete li išta od sljedećeg trogodišnjeg razdoblja bez izbora?


– Očekujem i zato se zalažem za stabilnost Vlade. Trebamo kroz te tri godine iskoristiti ogromnu količinu europskog novca, koja nam se nudi. U tu svrhu moramo pripremiti projekte, a time bi se trebali baviti ljudi koji su to u stanju. Na to se Vlada mora fokusirati. Riječ je o javnim investicijama, za privatne su još uvijek prepreke korupcija u Hrvatskoj, sporost administracije i visoki porezi. HSLS će sljedeće tri godine na to upozoravati, u Bjelovaru smo ukinuli sve poreze koje smo mogli, a gradski proračun nam unatoč tome nikad nije bio veći. Bjelovar je dokaz da zdrava liberalna politika može donositi rezultate i ideja nam je da se to preslika na državnu razinu. Vjerujem da će naši partneri to prihvatiti, kao i da će se pokrenuti zdravstvena reforma. Važno je da ministar Zdravko Marić ističe da se u reformu zdravstva jednostavno mora ići jer ga je financijski više nemoguće održavati.


Valjda će u iduće tri godine biti i nešto od obnove Zagreba nakon potresa. Nije li nacionalna sramota da ona još nije započela?


– To je nacionalna sramota zbog hrvatske birokracije, koja je najveći problem. Ali, sada će odgovornost za to preuzeti i novi gradonačelnik Tomislav Tomašević, vrijeme je da on pritisne sve institucije i da se obnova pokrene. Više se za njezin izostanak neće moći izvlačiti samo na Plenkovića i Bandića.


Mogu li Možemo?


– Morat će pokazati da mogu. Iskreno se veselim tome, želim im puno sreće. Svatko zna biti oporba, ali ne zna svatko biti vlast.


Jesu li potrebna osvježenja u Vladi da bi se napravilo ovo o čemu pričate?


– Unutar parlamentarne većine još o tome nismo razgovarali, ali u jednom trenutku sigurno hoćemo. Nekako je praksa da se na polovici mandata, čemu se mi bližimo, razgovara o osvježenjima u Vladi. Ne zato što se netko možda nije snašao nego je riječ o tome da za pojedina mjesta u Vladi postoji možda neka bolja osoba.


Nakon lokalnih izbora su u svijetu dosta česte promjene u Vladi.


– Svaki premijer želi dati dodatan vjetar u leđa svojoj stranci za parlamentarne izbore, pa onda napravi neke rotacije u Vladi. Očekujem da se to i sada dogodi, neki ministri, što je prirodno, osjete zamor materijala, za neke resore stranka ima bolje ljude. Ne znam kada će doći do promjena u Vladi, ali očekujem ih jer bi to bilo mudro i normalno.


Glavno je, međutim, političko pitanje hoće li se Plenković 2024. natjecati i za treći premijerski mandat. Tada će on, što se tiče Hrvatske, već imati uvjerljivo najdulji staž na toj poziciji.


– To je stvar Andreja Plenkovića i pitanje odnosa unutar HDZ-a. Činjenica jest da će, ako završi ovaj mandat, najdulje izdržati na tom mjestu, što je možda znak da dobro radi premijerski posao. Bez obzira što je često predmet otrovnih strelica, to ide uz dužnost predsjednika Vlade. Kada obnašaš vlast u državi, logično je da puno ljudi nije zadovoljno s tobom. No, većina je u Hrvatskoj ipak, mislim, zadovoljna s Plenkovićem. Mi ćemo ga i dalje podržavati jer nema konkurenciju.


 


HSLS je za to da Plenković 12 godina vodi Vladu?


– Tko je sposobniji od njega za upravljanje državom? On suvereno upravlja Hrvatskom, kao i Vučić Srbijom. Ali, ja kao liberal nikad ne bih htio da lik poput Vučića vodi moju državu, Plenković je nešto drugo. Imamo s njim dobar odnos i to poštujem i cijenim u politici. Naravno da i Plenković, kao svi ljudi, ima svoje mane, ali one su u ravnoteži s njegovim vrlinama.


Priželjkujete, znači, da on izađe na izbore i traži treći premijerski mandat. Imate li informacije je li on motiviran za to?


– Najviše bih volio da idući premijer bude iz HSLS-a, ali nije to realno. Stoga želim da nas se i dalje poštuje kao što to čini Plenković. Nemamo razloga tražiti drugog partnera kada nas on uvažava, premda smo trenutačno relativno slabi. Plenković ima kapacitet da i nakon sljedećih izbora nastavi upravljati zemljom, ali o njemu i HDZ-u ovisit će hoće li opet biti kandidat za premijera. Osobno ne znam ništa o tome.


Kada je Angela Merkel odlučila da joj je ovo zadnji kancelarski mandat, dosta je rano o tome izvijestila svoj CDU i javnost.


– Vjerujem da će i Plenković tako napraviti, ako slučajno ne bi išao po novi mandat. Nema Hrvatska tako veliki izbor sposobnih ljudi, Andrej Plenković nije najbolji i najpametniji, ali je ipak i dalje najbolji kandidat za premijera. Ne znam za koga bih mogao u ovom trenutku reći da bi uspješnije vodio zemlju.


Milanovića teško definirati


On je iznenadno prekinuo komunikaciju s novinarima, ne daje izjave, kako to ocjenjujete?


– Spominjao sam njegove mane, nije mu trebalo da nedavno onako govori o medijima. Vjerojatno je i sam to shvatio i zato je malo stao. Ali, nije jednostavno raditi pod ovakvim pritiskom, kada si odgovoran za cijelu državu, a reflektori su stalno usmjereni prema tebi. Nitko nije savršen, pa ljudi pod tim pritiskom znaju prijeći granicu. Svaki političar mora voditi računa da u komunikaciji s medijima ne prijeđe neku granicu, Plenković si nije smio dopustiti određene istupe. I meni se to nekoliko puta dogodilo, kasnije sam se lupao po glavi, ali svi smo od krvi i mesa.


Plenković si je na ovaj način i uzeo predah u svađi s predsjednikom Zoranom Milanovićem.


– Tu bi svađu Plenković trebao izbjegavati. Ne znam što ima predsjednik od toga da se stalno s nekim svađa, a premijer se ne bi smio dati uhvatiti u taj žrvanj. Tako samo diže perje Milanoviću, koji se iskristalizirao kao vođa oporbe. Nitko u toj ulozi nije bolji od njega. No, ne mislim da je to nužno loše za Hrvatsku, potrebno je imati protutežu. Jedino nisam mislio da će to biti Milanović nego netko od oporbe u Saboru. Konkurencija je uvijek dobra, problem je ako Plenković suvereno vlada bez nje.


Kako vam se čini predsjednikova retorika?


– Između Milanovića i Plenkovića biram ovog drugog, ali ne mogu reći da Milanović nema lidersku komponentu, pravi je političar. Nemamo u Hrvatskoj puno takvih političara, žao mi je da se njih dvojica toliko sukobljavaju. Obojica su obrazovani, imaju određenu karizmu i dobro bi bilo da mogu sjesti za stol i razgovarati. Milanovićev svjetonazor nije moj, ja nisam ljevičar…


… Milanovića smatrate ljevičarom?


– Ha, ha, mogli bismo zaista o tome razgovarati. On sigurno dolazi iz lijevog miljea, ali sada ga je teško politički definirati. Sada imam osjećaj da je veći desničar od ne znam koga.


Od Plenkovića?


– Od Franje Tuđmana.


Jeste li na predsjedničkim izborima glasovali za Milanovića?


– Glasao sam za kandidata HSLS-a Dejana Kovača.


U prvom izbornom krugu, a u drugom?


– Neka to ostane tajna.