SDP je više od dva desetljeća gradio imidž urbane stranke, a veliki gradovi bili su snažna stranačka uporišta. Uspon SDP-a sredinom devedesetih uvelike je vezan i uz uspon te stranke u gradovima, posebno na lokalnim izborima u Zagrebu 1995. godine kada je stranačka lista osvojila tada iznenađujućih 20 posto glasova. Dvadeset godina kasnije SDP ostavlja dojam stranke koja je u tri od četiri velika grada potpuno dezorijentirana, a u četvrtom, Rijeci, je donekle nagrižena. Od četiri velika grada izvjesno je da će SDP svog kandidata za gradonačelnika imati u Rijeci. Bit će to ponovno Vojko Obersnel koji ima solidne šanse da bude još jednom izabran. U Osijeku SDP tradicionalno i nema svog kandidata, a u Splitu i Zagrebu se i ne nazire tko bi to mogao biti, osim ako SDP među sobom ne pronađe nekog sklonog brzoj političkoj smrti.

Tužna činjenica

Prije četiri godine SDP-ovi kandidati pobijedili su u Rijeci (Obersnel) i Splitu (Ivo Baldasar), a njihov kandidat u Zagrebu (Rajko Ostojić) bio je u drugom krugu. Koalicijske liste predvođene SDP-om osvojile su najviše glasova u tri grada, a u Osijeku su bili drugi. Na prvim izravnim izborima gradonačelnika, SDP je pobijedio u dva velika grada. Bili su to Obersnel u Rijeci i Milan Bandić u Zagrebu, a Ranko Ostojić je u Splitu izgubio u drugom krugu. Liste SDP-a pobijedile su u Zagrebu i Rijeci, u Splitu je bila druga, Osijeku četvrta.

Bivši saborski zastupnik u Klubu SDP-a, član stranke Naprijed Hrvatska koji je na izborima 2009. godine u Zagrebu Bandića uspio odvesti u drugi krug, Josip Kregar smatra da je tužna činjenica s kojom se Bernardić suočava ta da je SDP zatekao u lošijem stanju nego što je mislio i nego što je javna percepcija.

– U velikim gradovima dogodio se najveći organizacijski pad i zato nema kandidata – smatra Kregar i dodaje da će problem biti i liste kandidata s dovoljno kvalitetnih kandidata koji bi trebali biti zalog za budućnost.

Politolog Dražen Lalić koji je oštro javno kritizirao Zorana Milanovića i prije nego što je postao premijer, ustvrdio je da »kad je entitet teško bolestan, onda ga sve boli«. Lalić je procijenio da je na parlamentarnim izborima SDP dobio mnogo glasova, ali kao reakciju na Tomislava Karamarka, odnosno Zlatka Hasanbegovića, a u sljedećem razbolju očekuje pad potpore na petinu ili šestinu birača.

– Stranka je izgubila sva svoja bitna uporiša: sindikate, civilno društvo, lijevo i liberalno orijentirane intelektualce, mlade, nezaposlene radnike – izjavio je Lalić i dodao da »kad se ugled gubi tako temeljito u dugom razdoblju nema područja u kojem ga se ne gubi, pa tako i u velikim gradovima«. Lalić je ustvrdio da SDP na lokalnoj razini nema kadrove, nema prepoznatljivih lica i »ne može Darko Parić biti kandidat u Splitu jer kada prođe gradom ljudi ga ne prepoznaju«. Lalić smatra da je stranka devastirana u pet ključnih elemenata: kadrovskom, idejnom, programskom, organizacijskom i komunikacijskom. Za to postoje i objektivni razlozi, a to je stanje ljevice u svijetu, ali i subjektivni za koje je odgovorno vodstvo stranke, ali i članstvo. Tu devastraciju usporedio je s potresom velike magnitude zbog čega se trese svaki zid u kući. Procijenio je da je Bernardić detektirao neke od tih problema, ali i da ima jako težak zadatak.

Sukobljene skupine

Kregar je ukratko analizirao stanje SDP-a u velikim gradovima. Za Split je kratko konstatirao da se dogodio »krah organizacije«. Za stanje u Zagrebu Bernardić je barem suodgovoran i propustio je nakon velikih izbornih pobjeda obnoviti i osvježiti organizaciju. Očekivanja u Zagrebu su velika, razmišlja se i o Bernardiću kao kandidatu za gradonačelnika, a Kregar smatra da on to ne bi smio biti.

– Teško bi mogao očekivati prolazak u drugi krug, a trebao bi se posvetiti poslu u stranci, a ne brzim izborima – smatra Kregar.

Za Rijeku je konstatirao da se pojavljuju sukobljene skupine unutar same stranke, HDZ-u je do uspjeha u Rijeci jako stalo, a i HNS ima potencijalno dobrog kandidata. U svemu tome Bernardić će, tvrdi Kregar, morati uložiti velik napor i u prevladavanje jaza između lijevih i liberalnih stranaka.

– Za njega je pitanje kako okupiti lijeve stranke, uključujući i nedavno osnovanu Novu ljevicu, i kako zadržati HNS koji mu treba na nacionalnoj razini kao saveznik, a smeta mu u Zagrebu – zaključio je Kregar.