Iako nominalno sve stranke u Hrvatskoj navijaju za priuštivo stanovanje i imaju ga kao koncept u svojim političkim programima, ipak se pokazalo da je pogled HDZ-a, odnosno Europske pučke stranke, i lijeve oporbe, odnosno SDP-a i Možemo!, potpuno različit. Naime, Europski parlament usvojio je prijedloge za rješavanje stambene krize u Europskoj uniji, između ostalog predlažući porezne poticaje, pojednostavljivanje dobivanja građevinskih dozvola i bolju ravnotežu između jedinica za kratkoročni i dugoročni najam, no zastupnici SDP-a i Možemo! glasali su protiv.

Mjere protiv krize

Podaci pokazuju da su od 2020. godine cijene nekretnina porasle za 61 posto, a najamnina za gotovo 30 posto. Uz to, u Europi nedostaje 10 milijuna stanova, a u velikom broju gradova jedna od deset obitelji za stanovanje izdvaja barem polovinu svojih prihoda. Europski stambeni plan uključuje i niz drugih mjera borbe protiv krize – pojednostavljenje stambene politike, brže izdavanje građevinskih dozvola u roku od 60 dana, pravnu zaštitu vlasnika i najmoprimaca, mobilizaciju privatnih i javnih ulaganja, snažniju potporu mladima, obiteljima i osobama s invaliditetom te jačanje jedinstvenog tržišta građevinskih sirovina. Zastupnici pozivaju i da se budućim zakonom uspostavi ravnoteža između turističkih potreba i cjenovno pristupačnog stanovanja te da se odredi udio javnih i socijalnih stanova u europskim gradovima.

Kao članica Odbora za stambenu krizu (HOUS), hrvatska zastupnica i koordinatorica pučana u tom tijelu, HDZ-ova Nikolina Brnjac, kroz svoje amandmane istaknula je da je potrebno snažnije usmjeravanje europskih fondova nakon 2027. godine na stvarnu izgradnju stanova u novom europskom proračunu, potrebu za regulacijom kratkoročnog najma, važnost obnove zapuštenih industrijskih zona te jasan stav da EU treba donijeti nova jasna pravila. Ona ističe podatak Komisije da se u EU-u godišnje izgradi oko 1,6 milijuna domova, a da ih je potrebno još najmanje 650 tisuća. Stoga poziva na mobilizaciju zemljišta za gradnju priuštivih stanova te pojednostavljenje zakona na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou koji utječu na zoniranje, prostorno planiranje i gradnju.

Površno tematiziranje

Hrvatska opozicija ostala je oporbena i u Europskom parlamentu, iako su ove odluke donesene s premoćnom većinom glasova.

– Glasao sam protiv jer se ne rješava osnovni problem krize stanovanja u EU-u. Umjesto toga, riječ je o svojevrsnoj preslici popisa želja građevinskih špekulanata i velikih nekretninskih biznisa, koje je u konačni tekst ugradio glavni izvjestitelj, zastupnik konzervativnog EPP-a iz Španjolske Gorja Gimenez Larraz. Izvješće vrlo površno tematizira problem praznih stanova i utjecaj kratkoročnog najma na priuštivo stanovanje – kaže Gordan Bosanac, zastupnik Možemo! u Europskom parlamentu i član grupacije Zeleni/ESS.

– Ostajemo pri svojim zahtjevima za ulaganje u javno, zeleno i priuštivo stanovanje, povećanje dostupnosti za renovacije stambenog fonda, iskorjenjivanje beskućništva do 2030. godine te reguliranje kratkoročnog najma, kao i dokidanje špekuliranja na stambenim nekretninama – poručio je Bosanac nakon glasanja.

Vešligaj: Propuštena prilika

Zastupnik Marko Vešligaj, član Posebnog odbora za stambenu krizu u Europskoj uniji iz redova SDP-a i član grupacije S&D-a, ocijenio je da je propuštena prilika da EP snažnije zaštiti građane i ciljano djeluje na realizaciju prioriteta poput povećanja javnog stambenog fonda i zaustavljanja praksi na tržištu nekretnina koje omogućuju da se one koriste kao mehanizam za profit.

– Država je ta koja mora garantirati krov nad glavom, to se ne smije prepustiti isključivo privatnom kapitalu. Trenutačna stambena politika štiti investitore i služi kao mehanizam za profit, a ovo izvješće ne nudi jasan odgovor na to – objašnjava Vešligaj.