Sastavljena lista objekata u koje će biti smješteni azilanti: Država planira smjestiti migrante i u pulske vojarne

Snimio Davor KOVAČEVIĆ

Migranti za sada nisu u velikom broju pokušali ući u Hrvatsku, ali se  službe u zemlji pripremaju za tu mogućnost. Među objektima za smještaj spominju se i vojarne u Dugom Selu, Karlovcu i Varaždinu

Poput groma iz vedra neba protutnjila je jučerašnja vijest da se vojarne u Puli nalaze na popisu državne imovine za prihvat migranata iz ratom zahvaćene i osiromašene Afrike i Bliskog istoka.  Mladen Pejnović, ravnatelj Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI),  kako je prenio Jutarnji list, izjavio je da ima popis od 15-ak objekata koje u kratkom vremenu može staviti u funkciju za smještaj imigranata ako Vlada to bude zahtijevala.

Kajin: Kako to da ne bježe u Saudijsku Arabiju i Emirate?

Saborski zastupnik i predsjednik Istarskih demokrata Damir Kajin na jučerašnjoj se konferenciji za novinare osvrnuo na problem izbjeglica, rekavši kako za njih ima razumijevanja ali i da shvaća zabrinutost Makedonaca, Srba i Mađara. – Kako to da emigranti ne bježe prema najbogatijim zemljama  svijeta odnosno Saudijskoj Arabiji, Kataru, Kuvajtu, Emiratima? Možda zato jer je Saudijska Arabija podigla 950 kilometara zida, a mi danas prozivamo Mađare. Danas, kada smo svjesni da će preko 40 tisuća ljudi proći kroz Hrvatsku, mi konstatiramo da smo totalno nespremni. Naime, u Hrvatskoj se priprema smještaj za izbjeglice u pet centara na području Karlovca, Dugog Sela, Varaždina, Darde ali i Pule. No ja u Istri predlažem Brione, rekao je Kajin. (D. B. P.)

Radi se o bivšim vojarnama koje vojska više ne koristi, odmaralištima neriješenog vlasničkog statusa i objektima koji su Hrvatskoj predani na upravljanje ugovorima o sukcesiji s državama bivše Jugoslavije. Lani je MORH predao DUUDI-ju poluotok Muzil, kompleks Valsaline i niz drugih napuštenih austrougarskih vojnih objekata raspršenih diljem Istre pa je za pretpostaviti da će ta imovina biti prva na listi za smještaj migranata.

Ročnici pa azilanti

S obzirom da je Muzil do prije nekoliko godina imao velike smještajne kapacitete za ročnike on se nameće kao prva solucija za smještaj migranata u Puli. No, je li Muzil na toj listi 15 objekata jučer nismo saznali. Kada smo to pitali glasnogovornicu DUUDI-a Željku Šaponju odgovorila nam je da se s upitom na temu migranata obratimo MUP-u.

Ured za odnose s javnošću MUP-a upitali smo je li i dalje u funkciji izbjeglički/prognanički kamp u Valbandonu, a odgovorili su nam da u tom objektu nisu smještene izbjeglice niti se trenutno planiraju smjestiti. Tražili smo očitovanje u Gradu Puli i Istarskoj županiji, ali jedino smo neslužbeno doznali da nikakav službeni dopis nisu dobili od DUUDI-ja i da sve što znaju doznali su iz medija.

IDS se protivi smještaju izbjeglica u Pulu i Istru

– Pula i Istra nisu adekvatne destinacije za azilante, stav je Istarskog demokratskog sabora nakon izjava potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića, koji spominje bivše vojne objekte u Puli kao jedan od pet izbjegličkih centara u Hrvatskoj.»IDS se kao stranka godinama zalaže da se napuštene nekretnine u državnom vlasništvu stave u funkciju razvoja ili da se vlasništvo prenese na gradove i općine, koje bi zasigurno bolje znali upravljati tim resursima. U bivšim vojnim objektima vidimo daleko veću razvojnu šansu za turizam i smatramo da je apsurdno da se od svih mogućih lokacija u Hrvatskoj za izbjegličke centre spominju upravo nekretnine koje imaju ogroman investicijski potencijal«, iznose iz IDS-a.

I Jasna Vekić, ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Pula veli da nema nikakvih saznanja o dolasku migranata u Pulu, ali da prate situaciju i ako bude potrebno pomoći će ljudima u hrani, odjeci i obući. Ona je uvjerena ako migranti dođu do Pule da se tu neće zaustaviti, jer im je Hrvatska samo tranzitna zemlja. Dodaje kako su sva društva Crvenog križa u Hrvatskoj dan ranije dobila pismo izvršnog direktor Roberta Markta u kojem ih upozorava na događaje u susjedstvu gdje je došao velik broj migranata i izbjeglica iz Sirije te drugih zemalja zahvaćenih ratovima i dugotrajnim sukobima kojima se ne nazire kraj.

Balkanska ruta

– S ciljem pripreme za eventualnu sličnu situaciju u Hrvatskoj, Središnji ured hrvatskog Crvenog križa je u stalnom kontaktu s nadležnim tijelima, posebno ministarstvom unutarnjih poslova, ali za sada nemamo informaciju o dolasku većeg broja osoba ni o izradi izvanrednih planova zbrinjavanja, stoji u dopisu izvršnog direktora Crvenog križa.

Očito da Mediteran više nije glavna ruta izbjeglica do obećane zapadne Europe. Sve se promijenilo prije nekoliko tjedana kada je otvorena balkanska ruta. Prvotno su Makedonija i Srbija bile samo tranzitne zemlje kroz koje je prolazilo na desetke tisuća izbjeglica prema zapadu. No, kako je Mađarska stvorila čvrste barijere na ulazu u svoju zemlju Makedonija i Srbija su od tranzitnih zemalja postale privremeno sklonište za brojne državljane koji bježe pred smrću iz svojih ratom zahvaćenih područja. Ta silna masa ljudi za sada nije u velikom broju pokušala ući u Hrvatsku pa dalje nastaviti put zapada, ali se brojne službe u zemlji pripremaju za tu mogućnost. No, ukoliko se na ulazu u Schengenski prostor, što je granica Hrvatske prema Mađarskoj, Sloveniji i Italiji, pokažu kao neprobojne za mnoge izbjeglice vjerojatno je da će Hrvatsku zadesiti humanitarna kriza kakvu smo imali prije četvrt stoljeća kada su se u slobodnom dijelu Hrvatske sklonile izbjeglice iz tzv. Republike srpske krajine te Bosne i Hercegovine, a dijelom i iz  Srbije.