Hrvatski Telekom platio je Magyar Telekomu 123,5 milijuna eura za Crnogorski telekom, a svi novci ostaju unutar grupacije Deutsche Telekoma, koji je direktni i posredni vlasnik svih spomenutih tvrtki. Time je, statistički gledano, u posljednji mjesec dana iz HT-a u smjeru većinskog vlasnika i njegovih podružnica otišlo 248,5 milijuna eura, a sukladno odlukama Nadzornog odbora.

Naime, pred Novu godinu HT je uzeo 125 milijuna eura obveznica DT-a, što je opravdano efikasnijim upravljanjem novčanih sredstava. No, činjenica je da je ovim iz Hrvatske otišlo nešto manje od milijardu kuna gotovine, u zamjenu za obveznice koje dospjevaju 2020. godine na naplatu.

U kupnji samog Crnogorskog Telekoma još je jedna stvar zanimljiva. Naime, Magyar Telekom koji je prodao crnogorsko poduzeće u strateškom je partnerstvu s tvrtkom dobro poznatoj Hrvatskoj – MOL-om. Dapače, od lani su u direktnom partnerstvu kroz zajedničku tvrtku E2 Hungary, koja se bavi prodajom energenata velikim poduzećima. Uglavnom plina, ali strateški dokumenti ove tvrtke nastale 1. siječnja prošle godine navode da je sljedeća grana širenja – električna energetika. A to je zanimljiva, a možda i indikativna koincidencija.

Hernadi i Orban

Strateška suradnja Magyar Telekoma i MOL-a potpisana je 2013. godine, kojom prilikom je Zsolt Hernadi, u Hrvatskoj jako poznat čelnik mađarske naftne kompanije, kazao: »Od danas MOL vidi Magyar Telekom kao jednog od svojih strateških partnera i napravit ćemo sve potrebno da rastemo i stvaramo vrijednosti dok se međusobno podupiremo«.

Odluka o stvaranju takozvanog joint venture poduzeća između Magyar Telekoma i MET-a, odnosno MOL Energy Trade, donesena je 2015. godine. A MET je priča za sebe, radi se o poduzeću koje je nastalo izdvajanjem plinskog posla iz MOL-a, koji je ostao vlasnikom 40 posto. Drugi su vlasnici svoje udjele uzeli kroz ciparske off-shore kompanije, a poduzeće nije registrirano u Mađarskoj, nego u Švicarskoj.

Istaknuti mađarski novinari i politički analitičari, poput Eve Balogh, MET povezuju direktno s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. U pojašnjavanju toga nerijetko se pozivaju na dokument iz diplomatske prepiske američkog veleposlanstva u Budimpešti, koja je iscurila u poznatim Cable Leaksima.

Javna tajna

»U Mađarskoj je javna tajna da MVM i MOL osiguravaju značajna sredstva dvjema vodećim političkim strankamka, a glasine su da MVM favorizira Socijaliste, a MOL Fidesz«. Objavljeno je to u veljači 2010. godine, mjesec dana prije izbora na kojima će Orban pobijediti, nakon čega slabi posao MVM-a, plinskog distributera u državnom vlasništvu, u korist MET-a, MOL-ovog poduzeća koje se bavi istim poslom.

Dapače, MET je u nekoliko prilika služio kao posrednik u kupnji plina za MVM, a prema navodima mađarskih medija, Vlada do danas nije pojasnila zašto je posrednik uopće bio potreban. MET je tako od malog poduzeća narastao na holding koji ima promet blizu pet milijardi eura. Posluje u desetak država uglavnom središnje Europe, među ostalim i u Hrvatskoj, gdje je MET Croatia 2015. godine imala promet u iznosu od 385 milijuna kuna.

Prilikom stvaranja E2 Hungariya, Magyar Telekom je iz svog poslovanja počeo u potpunosti izbacivati energentski posao, iako se do zajedničkog posla s MET-om bavio i time. U samoj objavi o ovom poslu, Telekom je objavio kako će to uzrokovati privremeni pad prihoda kroz aktualno poslovanje u 2016. godini, ali da će se na kraju godine u bilancu upisivati 50 posto dobiti koju ostvari E2.