Tržište električne energije

Sabor danas glasa o novom zakonu o struji. Doznajte što se sve mijenja za kućanstva

Hina

Foto Davor Kovačević

Foto Davor Kovačević

Jedna od glavnih novosti tog zakona je da će hrvatska kućanstva moći kupovati struju od opskrbljivača iz bilo koje druge članice EU, ali će i građani tih članica moći s HEP-om ugovarati opskrbu električnom energijom



U Saboru se danas  očekuje prvo ovojesensko glasovanje i donošenje više zakona: o tržištu električne energije, o elektroničkim medijima, o autorskom i srodnom pravu kao i zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja.


Zakonskim prijedlogom o tržištu električne energije priprema se tranzicija prema čistoj energiji i preuzima EU-ova direktiva iz 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište za električnu energiju.


Jedna od glavnih novosti tog zakona je da će hrvatska kućanstva moći kupovati struju od opskrbljivača iz bilo koje druge članice EU, ali će i građani tih članica moći s HEP-om ugovarati opskrbu električnom energijom.




Računi za električnu energiju, osim podataka o potrošnji i troškovima, trebat će sadržavati i druge informacije koje će krajnjim kupcima pomoći da usporede trenutni ugovor s drugim ponudama.


Propisuje se i da krajnji kupac mora imati jasne uvjete ugovora s opskrbljivačem te mu se u idućem petogodišnjem razdoblju omogućava promjena opskrbljivača unutar 24 sata. Opskrbljivači moraju pripremiti besplatan alat kojim će biti dostupna usporedba cijena usluga na tržištu kako bi krajnji kupci mogli izabrati za njih najpovoljniju opciju. Krajnjim kupcima se mora omogućiti bolja informacija i kontrola računa za električnu energiju.


Neovisni operator sustava HOPS dužan se na temelju novog zakona organizirati kao dioničko društvo, umjesto društvo s ograničenom odgovornošću što je do sada bio.


Konačni prijedlog zakona o elektroničkim medijima, u odnosu na prvu verziju, više ne sadrži odredbu po kojoj bi mediji odgovarali za cjelokupan sadržaj, pa i za neprimjerene komentare koje ispod tekstova na portalima uglavnom pišu anonimne osobe.


Nakon brojnih kritika za te je odredbe Ministarstvo kulture i medija u konačnom tekstu zakona propisalo da će za komentare odgovarati stvarni autori, a vlasnici medija, ako ne žele biti kažnjeni, morat će mijenjati pravila komentiranja.


Predloženo je da moraju zatražiti korisnika da se registrira i na jasan i lako uočljiv način upozoriti ga na pravila komentiranja i na kršenje propisanih odredaba.


Konačnim prijedlogom zakona uvodi se puno veća transparentnost u objavi podataka o vlasničkoj strukturi medija, preciznije se definira obveza potrošnje 15 posto godišnjeg iznosa namijenjenog promidžbi ako to financiraju tijela državne uprave i vlasti.


Između dvaju čitanja u zakon je ugrađena dodatna obveza da se kod oglašavanja igara na sreću upozori na mogućnost stvaranja ovisnosti, a što je posebno važno kod zaštite maloljetnika. Propisano je i da se, ako se proizvodnja i objavljivanje programa financiraju iz lokalnih ili državnog proračuna, sredstva za to moraju dodijeliti javnim natječajem i temeljem javno objavljenih kriterija.


Novi zakon o autorskom i srodnim pravima trebao bi rezultirati čvršćim i sigurnijim okružjem za rad kulturnih i kreativnih industrija. Svrha je da svi oni koji stvaraju djela zaštićena autorskom pravom budu u sigurnoj poziciji da mogu na digitalnom tržištu ostvariti svoja prava, zaštititi autorska djela, a kada se monetiziraju da za to dobiju pravičnu naknadu.


Predlagatelji smatraju kako zakon uvažava različite interese primjerice diskografa i izvođača te novinara u odnosu na nakladnike informativnih publikacija.


Konačnim prijedlogom zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja potiče se očuvanje biološke raznolikosti i sprječava širenje štetnih organizama, te prenose EU-ove smjernice kojima se u svim članicama Unije nastoji ujednačiti proizvodnja, umnažanje i stavljanje na tržište reprodukcijskog materijala.


Kako bi se poljoprivredni reprodukcijski materijal stavio na tržište treba proći službeni nadzor Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.


Sjeme s poljoprivrednog gospodarstva iz skupine žitarica, uljarica i predivog bilja treba proći postupak dorade kako bi se osigurala minimalna prisutnost štetnih organizama, ako je ukupna površina na kojoj se proizvode te skupine bilja veća od sedam hektara. U odnosu na prvo čitanje, dorađene su odredbe vezane za proizvodnju sjemena za vlastite potrebe i njegovu doradu, tako da je za sjeme s poljoprivrednog gospodarstva potreban postupak dorade samo za određene biljne vrste.