ZAGREB » Nacrt zakona o referendumu predviđa da se na njemu »ne mogu donositi odluke koje bi ugrozile vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske propisane Ustavom Republike Hrvatske i odluke koje bi bile suprotno načelu nadređenosti pravnih akata Europske unije«. Predviđeni su i mehanizmi kojima bi se to spriječilo. Ugroza je, po logici stvari, sadržana u referendumskom pitanju, a to pitanje u roku od 30 dana po zaprimanju izvješća od Ministarstva uprave Sabor može poslati na ocjenu Ustavnom sudu.

U slučaju da Sabor to ne učini Ustavni sud može koristiti svoje nadzorne ovlasti i raspraviti moguću neustavnost pitanja. To je Ustavni sud jasno iskazao u Priopćenju od 14. studenoga 2013. godine kada je, uoči referenduma o braku, zaključio da se općim nadzornim ovlastima smije koristiti samo iznimno »kad utvrdi takvu formalnu ili materijalnu protuustavnost referendumskog pitanja ili tako tešku proceduralnu pogrešku koje prijete narušavanjem strukturalnih obilježja hrvatske ustavne države, to jest njezina ustavnog identiteta, uključujući najviše vrednote ustavnog poretka«.

  

Važan i zakon

Sve to ne znači da je potpuno nemoguće provesti referendum koji ne bi ugrozio ustavne vrednote.

   Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a i vanjski član saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav koji će raspravljati o predloženom zakonu, smatra da je, s obzirom da ne postoji ustavna odredba koja navodi o čemu se sve ne može odlučivati na referendumu, važno da takva odredba postoji u zakonu. Posebno mu se važnim čini formulacija, odnosno to što je upotrijebljen glagol »ugroziti«. Podsjetio je da Ustavni sud ustavne vrednote može štititi i bez Sabora, a u slučaju da zakažu i Sabor i Ustavni sud i oboje budu pasivni i dopuste pitanje bez obzira na njegove posljedice onda to govori o krizi institucija, zaključio je Zelić.

   Sanja Barić, profesorica ustavnog prava s Pravnog fakulteta u Rijeci i vanjska članica istog Odbora kao i Zelić, smatra da bi bilo idealno da takva odredba bude u Ustavu. I ona je podsjetila da je Ustavni sud jasno rekao da će štititi ustavne vrednote, a u slučaju da državna tijela – Sabor i Ustavni sud – ne reagiraju, ne može se ništa učiniti »jer ona misle da to nije ugroza«. Barić smatra da predložena zakonska odredba zapravo ne spada u zakon.

  

Smjer razmišljanja

– Ako će Ustavni sud prosuđivati referendumsko pitanje, on će ga prosuđivati na temelju Ustava, ne zakona, kazala je Barić i ustvrdila da je ta norma u zakonu suvišna. Procijenila je da su autori zakona svjesni da referendumske teme ne mogu ograničiti zakonom i zbog toga su zapravo primijenili Priopćenje Ustavnog suda. Barić je upozorila i na drugi dio odredbe, odnosno načelo nadređeno pravnih akata Europske unije.

   – Ne bih zaključila da je pravo EU nadređeno ustavu pojedine zemlje. Nema razloga da se unaprijed tako o tome odredimo, smatra Barić. Kazala je da se u ocjeni stanja navodi da je nadređenost prava EU apsolutna te da se proteže i na hrvatski Ustav. To obrazloženje nema pravnu snagu, ali pokazuje smjer razmišljanja, zaključila je Barić.