ZAGREB Prošlotjedno glasovanje u Europskom parlamentu o rezoluciji o slučaju američkog špijuniranju europskih institucija i građana, iznova je potvrdilo da novopečeni hrvatski zastupnici, poput njihovih kolega, u prvom redu slijede naputke svojih parlamentarnih klubova. Stega možda nije tako čvrsta kao u nacionalnim predstavničkim tijelima, ali je itekako prisutna.

Od 12 hrvatskih europarlamentaraca glasovalo je njih 11 i svi su se oni disciplinirano pridržavali stavova svojih frakcija, pa ih se deset izjasnilo za rezoluciju o »programu nadzora američke Agencije za nacionalnu sigurnost, obavještajnim službama u raznim državama članicama i njihovu utjecaju na privatnost građana EU« koji su predložili pučani, socijalisti, liberali, krajnji ljevičari i zeleni.

Ruža Tomašić našla se na strani suprotnoj Toninu Piculi, Davoru Stieru, Nikoli Vuljaniću i ostalim našim zastupnicima, bila je među 98 zastupnika koji su glasovali protiv jer je tako odlučila njezina parlamentarna grupa konzervativaca i reformista (ECR).

Rezolucija koja je usvojena sa 483 glasa vrlo je kritična prema Amerikancima i »snažno osuđuje špijuniranje predstavništava EU-a budući da bi, ako trenutno raspoložive informacije budu potvrđene, to predstavljalo ozbiljno kršenje Bečke konvencije o diplomatskim odnosima, što bi moglo utjecati na transatlantske odnose te se poziva vlasti SAD-a da odmah objasne o čemu je riječ«.

»Poziva se vlasti SAD-a da, bez nepotrebnih odgoda, pruže EU-u podrobne informacije o programu PRISM i drugim sličnim programima koji uključuju prikupljanje podataka, posebno u odnosu na njihovu pravnu osnovanost, potrebu, proporcionalnost i sigurnosne mjere provedene u cilju zaštite temeljnih prava građana EU-a, kao što su ograničenje područja primjene i trajanja, uvjeti pristupa i neovisan nadzor, kako je predviđeno Konvencijom o kibernetičkom kriminalu i kako je to zatražila povjerenica Reding u svom dopisu od 10. lipnja 2013. državnom odvjetniku Ericu Holderu; poziva vlasti SAD-a da obustave ili ponovno razmotre sve zakone ili programe nadzora kojima se krši temeljno pravo građana EU-a na privatnost i zaštitu podataka, suverenost i nadležnost EU-a i njezinih država članica te Konvencija o kibernetičkom kriminalu«, ističe se u rezoluciji koja je na tragu oštrih izjava europskih političara iz redova demokršćana i socijalista koji su, zgroženi podacima što ih je objelodanio zviždač Edward Snowden, prethodnih dana tražili jasno očitovanje službenog Washingtona. Upozorava se i građani imaju pravo znati za »ozbiljna kršenja svojih temeljnih prava«.

Kontra rezolucija koju je u proceduru poslala grupacija kojoj pripada Ruža Tomašić, kao i britanski torijevci i neki drugi euroskeptici, daleko je blaža. U njoj se naglašava da svaka istraga eventualnih zloupotreba mora biti uravnotežena i zasnovana na činenicama te da je pitanje nacionalne sigurnosti u nadležnosti članica Unije.

– Glasovala sam kako su mi rekli u klubu i tako ću uvijek činiti ako se radi o nečem što nema veze s Hrvatskom. A kad će na dnevnom redu biti nešto što može utjecati na Hrvatsku, glasovat ću po savjesti. Osim toga, u ovom se slučaju u potpunosti slažem s rezolucijom ECR-a. Sve države špijuniraju i zašto bismo se onda zgražali samo na onima koji su uhvaćeni. I Hrvatska bi trebala špijunirati kako bi se znalo tko nam dolazi i što tko točno radi, naravno ne baš na ovakav način, rekla nam je Ruža Tomašić, predsjednica HSP dr. Ante Starčević.