Podaci o državnoj imovini razasuti su po svim ministarstvima, trgovačkim društvima i ustanovama, a vrlo često se ne zna ni koja je vrijednost te imovine
ZAGREB » »Prije nekog vremena, a u potrazi za novim poslovnim prostorom, primijetio sam u centru Rijeke jedan prazan lokal, na vrlo atraktivnom mjestu. U Gradu sam dobio informaciju da je riječ o prostoru u vlasništvu države, no nakon toga je prava avantura bila, za dodatne informacije, dobiti – državu. Nadležnu Agenciju za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) telefonom sam iz Rijeke u Zagreb pokušavao dobiti danima, a kad sam ih, u rijetkim trenucima kad je netko dizao slušalicu, uspio dobiti, nikakvu mi korisnu informaciju nisu mogli dati«, ispričao je našem listu čitatelj iz Rijeke, koji atraktivan prostor od države nije uspio iznajmiti, jer država, odnosno AUDIO, kako je uspio doznati nakon mnogobrojnih poziva toj agenciji, za taj prostor niti ne zna da je u njenom vlasništvu.
Inertni sustav
– Dobiti nekog u Agenciji bila je znanstvena fantastika, a kad sam ih dobio, rekli su mi da taj prostor nemaju u svojoj evidenciji. Zamolio sam ih da to još jednom provjere, no nitko mi se nikad povratno nije javio. Državi bi trebalo biti u interesu da svaki takav, pa i najmanji prostor, stavi u funkciju i na njemu zarađuje, no interesa za to, očito, nema, zaključuje Riječanin koji željeni prostor nije uspio unajmiti. On i dalje zjapi prazan.
Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) najavio je da će se državni stanovi iznajmljivati, odnosno prodavati. Prema podatku DUUDI-ja, Hrvatska u vlasništvu ima 4. 773 stana, od čega je 598 praznih. Većina stanova koja će ići u prodaju i najam prvo mora biti procijenjena od strane sudskih vještaka za koje se mora raspisati javni natječaj. Nakon što oni procijene svaki od stanova, moći će se donijeti kriteriji i odrediti cijene najma, a kad to bude napravljeno, raspisat će se javni poziv svim zainteresiranima da prijave interes za stanove. Planirani rok za raspisivanje poziva je listopad ove godine, poručuju iz DUUDI-ja.
Stupanjem Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske jučer, 30. srpnja, AUDIO je prestao s radom, a njegov bi posao, kao i dvjestotinjak zaposlenika, trebao preuzeti DUUDI – Državni ured za upravljanje državnom imovinom. AUDIO je državnu imovinu, prvenstveno zbog nedostavljenih mu podataka, evidentirao sporo, pa je u registru državne imovine, primjerice, u ožujku evidentirano bilo 324.176 stavaka, prvog dana srpnja oko dvije tisuće stavaka više. Koliko, međutim, država imovine općenito ima, ona ne zna, no zna se da bi središnji registar trebao biti zaključen, i pušten u promet, prvog dana iduće godine.
Da postojeće stanje ovakvog, inertnog sustava nije dobro, priznao je nedavno i potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Podaci o državnoj imovini, kazao je, razasuti su po svim ministarstvima, trgovačkim društvima i ustanovama, a vrlo često se ne zna ni koja je vrijednost te imovine.
Izgubljena korist
Izgubljena financijska korist zbog neučinkovitog korištenja imovine, i netransparentnost upravljanja nemjerljivi su, napomenuo je Grčić predstavljajući novi zakon kojim, nakon Hrvatskog fonda za privatizaciju pa AUDIO-a, glavnu ulogu u upravljanju državnom imovinom preuzima DUUDI. »Eksperiment s AUDIO-om nije dao rezultate. AUDIO nije ponudio ni strategiju upravljanja imovinom ni plan raspolaganja imovinom niti je uspostavio registar državne imovine. Puno tih ciljeva nije realizirano i ja bih rekao da su čak i blokirali na neki način mnoge aktivnosti«, rekao je Grčić.
Kako se može neslužbeno čuti od zaposlenika AUDIO-a, boje se da će popisivanje državne imovine dodatno usporiti još jedna promjena nadležnosti, umjesto da se, što je namjera zakona, taj posao ubrza.
