Ljudi iz moje okoline su mi rekli da šutim o tome i da zaboravim da se dogodilo, riječi su jedne žrtve zločina iz mržnje, izrečene ispitivačima iz Zagreb Pridea. Ova je organizacija po drugi put u sedam godina provela veliko terensko istraživanje o nasilju, diskriminaciji i zločinu iz mržnje protiv LGBTIQ osoba u Hrvatskoj.

Naslovljeno „Brutalna stvarnost”, ovo istraživanje provedeno je na uzorku od 767 ispitanih osoba, a pokazuje da je svakodnevica LGBTIQ osoba u Hrvatskoj i dalje obilježena strahom od nasilja i diskriminacije.
Nasilje na trgovima, ulicama, školama i radnim mjestima doživjelo je šest od deset ispitanih osoba.

Sve su to mjesta na kojima se one ne osjećaju sigurno. Pritom njih više od 87 posto nije prijavilo doživljeno nasilje.

“Ne želim se prisjećati toga”

Trend neprijavljivanja zločina iz mržnje među najvišima je u Europi. Zašto je tome tako? Jedan od razloga može se iščitati i iz uvodne rečenice, a uz osjećaje nelagode i naviknutosti na atmosferu straha, vlada nepovjerenje u policiju i državno odvjetništvo.

„Nemam povjerenja u policiju, ne želim se prisjećati toga i znam da nema vajde. Također dugo mi je trebalo da shvatim što mi se dogodilo i da to imenujem”, riječi su jednog od ispitanih u istraživanju Zagreb Pridea.

Među ispitanima, najčešća vrsta doživljenog nasilja bilo je verbalno zlostavljanje. Slijede neželjeni seksualni prijedlozi, neželjeno seksualno diranje i prijetnje fizičkim nasiljem te praćenje, uhođenje i zastrašivanje.

U Zagreb Prideu vjeruju da je došlo krajnje vrijeme da javnost prepozna nasilje prema LGBTIQ osobama kao značajan i urgentan društveni problem.

Atmosfera mržnje i netrpeljivosti

„Za visoku razinu nasilja odgovorno je društveno okruženje potaknuto djelovanjem različitih političkih aktera koji sustavno rade na kršenju ljudskih prava LGBTIQ osoba, spolnih i reproduktivnih prava žena te političkih i kulturnih prava pojedinih etničkih i nacionalnih zajednica.

Mržnja nije samo posljedica aktivnog djelovanja desno-klerikalnih organizacija i njihove kampanje širenja predrasuda i mržnje protiv LGBTIQ osoba, već i diskriminatorne politike Vlade, neprimjena postojećih zakona te sporo i neučinkovito pravosuđe.

Sve to doprinosi stvaranju atmosfere mržnje i netrpeljivosti posljednjih nekoliko godina”, navodi Ana Urlić iz Zagreb Pride, koja je rezultate ovog istraživanja predstavila na riječkom Festivalu queer i feminističke kulture Smoqua.

Unatoč tome što je uspostavljen odgovarajući zakonski okvir, policija i državno odvjetništvo većinu zločina iz mržnje tretira kao prekršaje protiv javnog reda i mira. Prijave govora mržnje nerijetko se odbacuju pod različitim izgovorima, a posebno je ostalo upamćeno suludo objašnjenje državnog odvjetništva u slučaju Hrvoja Šarića.

Prijavu njegova komentara „Pedere u logore!”, ostavljenog na facebook stranicama Zagreb Pride, Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu je odbacilo, jer, smatraju, autor je to napisao pod utjecajem „psihologije mase”.

Svoji ni u svoja četiri zida

Dok je tako, ne treba čuditi podatak po kojem 61 posto ispitanih u istraživanju Zagreb Pridea prilagođava svoje ponašanje u javnim prostorima, poput trgova i ulica, u strahu od diskriminacije i nasilja.

Porazno zvuči i da njih 36 posto prilagođava svoje ponašanje u obitelji, što, zapravo, znači da ne mogu biti svoji ni u svoja četiri zida. No, posebno je šokantno da se više od 80 posto osoba boji držati za ruke u javnosti.

U ovakvoj okolini trećina LGBTIQ pokušala je ozlijediti sebe ili počiniti samoubojstvo. Potvrdno je na to pitanje odgovorilo 272 od 767 ispitanih u istraživanju Zagreb Pridea, provedenom na području Zagreba, Istre, Kvarnera, Splita i Dalmacije.

Takvo je stanje trenutno u Hrvatskoj, a po svim navedenim pokazateljima ispada jedna od najtežih na području cijele Europske unije. Naime, prisutni na Smoqui mogli su čuti izlaganje Juul Van Hoof iz Agencije EU za temeljna prava.

Oni su 2019. godine proveli najveće istraživanje u Europi o stanju ljudskih prava LGBTIQ osoba, na gotovo 140.000 ispitanih iz svih članica EU te Srbije i Makedonije.

Time je ponovljeno istovjetno istraživanje iz 2012. godine, a novi podaci pokazuju da je diskriminacija u porastu. Čak 43 posto ispitanih odgovorilo je da se u posljednjih 12 mjeseci suočilo s diskriminacijom, u odnosu na njih 37 posto 2012. godine. Porast doživljene diskriminacije posebno se u ovom i ostalim pitanjima u istraživanju na razini EU vidi kod trans osoba.

Zašto se ljudi boje?

No, u odnosu na prethodno istraživanje sad je više od polovice osoba u EU otvoreno o tome da su LGBTIQ osobe, u odnosu na njih 36 posto 2012. godine. Istovremeno 43 posto ispitanih smatra da se nasilje povećalo u zadnjih pet godina. Samo 28 posto njih smatra da Vlada adekvatno reagira na njihove potrebe za sigurnošću, dok to na razini Hrvatske drži tek 13 posto ispitanih.

Ovo je istraživanje po prvi put obuhvatili i tinejdžere. Tako 30 posto osoba u dobi od 15 do 17 godina na razini EU skriva svoju seksualnost u školu, dok to čini 51 posto njihovih vršnjaka u Hrvatskoj.

„Nadam se da će moje dijete živjeti u normalnoj okolini i da neće biti marginalizirano jer ima dvije mame. Znam da ćemo nas dvije učiniti sve da se osjeća sigurno i voljeno kod kuće”, riječi su jedne 28-godišnje lezbijke koja je sudjelovala u istraživanju Agencije EU za temeljna prava.

Neke od preporuka Agencije vladama članica tiču se poboljšavanja situacije oko prijava i istrage zločina iz mržnje, te uspostavljanja povjerenja policije prema LGBTIQ zajednica. Međutim, kako je primijetio netko iz publike, više od polovice LGBTIQ osoba u Hrvatskoj 2020. godine ne može biti otvoreno o tome što one jesu.

„Kako da onda prijavljujemo zločine iz mržnje? Hrvatske vlasti suočene s preporukama Agencije mogu reći, pa da, sve smo to zakonski implementirali. I bit će u pravu. Očito je problem u nečemu drugome. Pitanje je onda zašto se ljudi boje i zašto žive u konstantnom strahu?”, glasilo je pitanje upućeno Juul Van Hoof.

Prema njenim riječima pravila i zakoni postoje u svim državama članicama, no pitanje je njihove implementacije, kao i povjerenja u vlasti.

„Upravo zato i dijelimo podatke iz ovog istraživanja državama članicama i Europskom parlamentu. Sve što možemo jest predložiti državama nešto, na temelju naših podataka. Pritom je ključno povjerenje. Strah sprječava ljude da prijavljuju zločine iz mržnje, ali i da se uopće javno izraze o vlastitoj seksualnosti”, mišljenje je Juul Van Hoof.

Prijavite svako zlostavljanje

Rezultate ovog velikog europskog istraživanja moguće je pregledavati po pitanjima i po cijelom nizu statističkih pokazatelja OVDJE.

Suočeni sa strahom LGBTIQ osoba i nepovjerenjem u institucije u Zagreb Prideu svejedno nastoje zajednicu ohrabriti na prijavljivanje svakog zlostavljanja. Svako dobacivanje, uznemiravanje ili fizičko nasilje upućeno na osnovi spolne orijentacije, rodnog identiteta, rodnog izražavanja ili spolnih karakteristika predstavlja zločin iz mržnje te je kažnjivo, poručuju.

Zato potiču svakog tko je doživio diskriminaciju ili nasilje da to prijavi Zagreb Prideu na hitni broj telefona 091 784 6278 koji je dostupan od 0 do 24. Prijava može biti i anonimna putem Rozog megafona na www.rozimegafon.org.

„Tko želi dobiti pravnu ili psihološku pomoć, omogućit ćemo je o našem trošku. Naša poruka cijeloj LGBTIQ zajednici je: Niste same i sami. Zagreb Pride može pružiti pravnu i psihološku podršku svima osobama koje trpe nasilje i diskriminaciju”, poručuje Ana Urlić.