Foto Arhiva NL
Od ovog nisu izuzeta niti djeca, a liječnici obiteljske medicine, sukladno ugovornim obvezama, su obavezni po pozivu pacijenta obaviti i kućnu posjetu – ističu u resornom ministarstvu
ZAGREB Pacijente koji se na bolnički hitni prijem jave s grloboljom i temperaturom, trunom u oku, posjekotinom ili drugim tegobama koje ne ugrožavaju život, medicinske sestre na hitnom prijemu vraćat će u ambulantu obiteljskog liječnika.
Odluku o tome koji pacijent treba hitnu pomoć, a koji to može riješiti kod redovnog liječnika, donosit će trijažne sestre, a obiteljskom liječniku upućivat će se svi pacijenti IV. i V. trijažne kategorije – potvrdili su nam jučer u Ministarstvu zdravlja.
Spomenuto pravilo počet će se primjenjivati kroz dva mjeseca, kad se planira početak reforme hitne službe s ciljem smanjenja pritiska na bolničke prijeme. Ozbiljnost stanja pacijenta utvrđivat će se na temelju pet trijažnih kategorija prema australo-azijskoj trijažnoj ljestvici (ATS) koja se i sada na hitnom bolničkom prijemu koristi da bi se utvrdilo koji pacijenti imaju prioritet, a koji mogu čekati. Prve tri kategorije označavaju životnu ugroženost ili hitno stanje, dok IV. i V. znače blaže tegobe koje ne traže hitnu pomoć.
Prioritet mandata
Tako će, na primjer, pacijent koji dođe u bolničku hitnu ambulantu s tupom ozljedom oka ili stranim tijelom u oku stići do liječnika samo ako pritom osjeća umjerenu do jaku bol, dok će se takvi slučajevi uz pojavu blage boli, koji spadaju u IV. kategoriju ATS ljestvice, vraćati u ambulantu obiteljskog liječnika.
Procjena hitnog stanja provodi se i na temelju osnovnih pokazatelja disanja, cirkuklacije i stanja svijesti, pa će se tako pacijenti koji nemaju takvih poteškoća, niti osjećaju jake bolove u prsištu, otpravljati s hitnog prijema. Pravila će se, najavljuju u Ministarstvu zdravlja, primjenjivati i na djecu, s tim da će dječje bolnice moći odrediti svoja dodatna pravila prijema na hitni trakt.
– Pacijenti s akutnim zdravstvenim problemima koji nisu vitalno ugroženi trebaju se prvo javiti obiteljskom liječniku, a tijekom vikenda i neradnih dana dežurnim ambulantama domova zdravlja, što bi u značajnijoj mjeri rasteretilo hitne bolničke prijeme. Liječnici obiteljske medicine, sukladno ugovornim obvezama, obavezni su po pozivu pacijenta obaviti i kućnu posjetu – ističu u resornom ministarstvu.
Veća uloga liječnika obiteljske medicine u zbrinjavanju svih akutnih i kroničnih zdravstvenih stanja koja ne traže hitnu pomoć bit će, dodaju, jedan od prioriteta ministra Nakića u njegovom mandatu.
Istraživanje provedeno u prosincu 2012. godine u KBC-u Rijeka, u Centru za hitnu medicinu Sušak, pokazalo je da je prvoj i najtežoj trijažnoj kategoriji pripadalo samo dva posto bolesnika, dok je 41 posto pripadalo IV. trijažnoj kategoriji koja se ne smatra hitnim stanjem.
Odustanu od pregleda
Jedna od bolnica koje već primjenjuju ovakav način rada je Županijska bolnica Čakovec, gdje je uspostavljena mreža liječnika obiteljske medicine, i u svako doba dana, pa i vikendom, osoblje bolničke hitne službe točno zna kome će uputiti pacijente koji nisu hitni.
– Pacijente prema našoj procjeni zbrinjavamo ili upućujemo u primarnu zdravstvenu zaštitu. Vodimo se ATS ljestvicom, ali nema stroge kategorizacije. Naša je trijaža prošla edukaciju, i dobro znaju odrediti hitnost pacijenta.
Na primjer, ako imamo nagnječenje prsta od prije tri dana, znamo da takav pacijent nema što tražiti u hitnoj, ali osobu s bolovima u prsima nikako ne bismo odbili – kaže Nenad Škvorc, glavni tehničar na hitnom prijemu čakovečke bolnice.
Obiteljske liječnike ne smeta što će zbrinjavanje nehitnih pacijenata koji pohode hitne prijeme pasti na njihova pleća.
– U praksi se pokazalo da pacijenti, kad ih iz hitne pošalju obiteljskom liječniku, u većini slučajeva odustanu od pregleda. Zatvaranje hitnog prijema za takve pacijente odličan je način discipliniranja pacijenata koji su kod nas skloni zlorabiti mogućnost direktnog ulaska u bolnicu kad im to uopće nije potrebno – komentira Ines Balint, predsjednica KoHOM-a.
