Podaci HNB-a

Razdužuju se sektori koji bi trebali investirati: Padaju loši krediti, nenaplativo 11,3%

Aneli Dragojević Mijatović

U tri mjeseca država je izloženost bankama smanjila za 9 milijardi kuna, a tvrtke za 3 milijarde. Banke su lani prodale 8,3 milijarde loših plasmana



RIJEKA Od ukupno 246 milijardi kuna kredita koliko ih je krajem prošle godine bilo odobreno od strane banaka svim sektorima, nenaplativo je gotovo 28 milijardi kuna ili 11, 37 posto, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke. To je novi pad nenaplativih, odnosno loših kredita, odnosno njihovog udjela u ukupnima, međutim, podaci HNB-a ukazuju da i ukupni krediti nastavljaju padati, odnosno nastavlja se proces razduživanja, i to ne građana, kod kojih iznos kredita stagnira, odnosno čak je i malo povećan u zadnjem tromjesečju (za oko milijardu kuna), već poduzeća i države. Država je svoju izloženost kod banaka u zadnjem kvartalu 2017. smanjila za gotovo 9 milijardi kuna (s 48,8 na 39,9 milijardi), dok su tvrtke krajem prosinca u otplati imale ukupno 81,8 milijardi kuna kredita, što je gotovo 3 milijarde manje no krajem rujna. Ukupni pad kredita u zadnjem tromjesečju 2017. tako je povelik, i iznosi čak 14 milijardi kuna (koncem rujna ukupni su krediti bili na 260 milijardi kuna).


Nizak rast BDP-a


Budući da su i država i tvrtke potencijalni generatori investicija, podaci o zaduženosti tih dvaju sektora očito korespondiraju s niskim rastom BDP-a u zadnjem kvartalu 2017., kada je gospodarstvo raslo svega 2 posto, niže od očekivanja. To je pokvarilo skor rasta cijele godine, ali i malo zakompliciralo život Ministarstvu financija koje je proračun radilo na projekcijama većeg godišnjeg rasta od 3,2 posto. Podbacile su sve komponente rasta osim osobne potrošnje, a pogotovo su problem investicije. Nadalje, od ukupno 28 milijardi nenaplativih kredita koncem prosinca, na tvrtke otpada 18,2 milijarde a na građane 9,2 milijarde. Dakle, udio nenaplativih u ukupnim kreditima poduzećima iznosi 22,29 posto, što je i dalje visok udio, ali puno manji nego je bio proteklih godina, dok je kod građana taj udio dosta niži i iznosi 8,06 posto. Unutar poduzeća, najgore je stanje u građevinskom sektoru, tamo je udio nenaplativih kredita 55,57 posto, u trgovini čak 22,15 posto, dok je poslovanje nekretninama na čak 25,91 posto nenaplativosti.

Čišćenje bilanci


Udio loših kredita već se, dakle, tri godine smanjuje, od 2015. godine, kada je zemlja i službeno izašla iz recesije. Povezan je međutim i s prodajom nenaplativih potraživanja. Prema podacima HNB-a, u 2015. banke su prodale 2,8 milijardi kuna nenaplativih potraživanja, od čega 1,8 milijardi otpada na potraživanja od poduzeća. U 2016. su prodale gotovo 6 milijardi kuna nenaplativih potraživanja, od čega na poduzeća otpada ogromnih 4,3 milijarde, a na građane 1,4 milijarde kuna. U 2017. banke su se riješile čak 8,4 milijardi kuna nenaplativih potraživanja, od čega se 6,2 milijarde odnosi na poduzeća i gotovo 2 milijarde na stanovništvo.