(NE)RIJEŠEN SPOR 

Ravnatelje škola napali da se bune jer moraju znati strani jezik i rad na računalu. Pitali smo ih je li to istina

Ljerka Bratonja Martinović

Suzana Hitrec / Foto Sanjin Strukić/PIXSELL

Suzana Hitrec / Foto Sanjin Strukić/PIXSELL

Ustavni sud odbio je tužbu udruga ravnatelja iz 2018.



Ravnatelji škola ipak se neće riješiti obveze poznavanja stranog jezika i digitalnih kompetencija, što su pokušali ishoditi ustavnom tužbom protiv Zakona o odgoju i obrazovanju.


Ustavni je sud, naime, odbio njihovu tužbu iz 2018. godine, objasnivši da zakonodavac ima pravo propisati dodatne uvjete koje trebaju ispunjavati kandidati za ravnatelja školske ustanove i podsjećajući na to da je samim školama prepušteno da vlastititm statutom definiraju sadržaj i vrednovanje zakonom propisanih dodatnih uvjeta i kompetencija.


Time je Ustavni sud riješio četverogodišnji spor pokrenut još za vrijeme mandata ministrice Blaženke Divjak koja je u zakon unijela klauzulu po kojoj se pri zapošljavanju ravnatelja u osnovnoj i srednjoj školi mogu uzeti u obzir i dodatne kompetencije, poznavanje stranog jezika, osnovne digitalne vještine i iskustvo rada na projektima.




Iz njihovih su udruga upozorili da zbog tih odredbi dolazi do diskriminacije većine nastavnika koji su potencijalni kandidati za ravnatelja, a nisu nastavnici stranih jezika i informatike.


Upravo se nastavnike stranih jezika i informatike na taj način protežira, tvrdili su i upozorili da, s druge strane, nije moguće vrednovati osnovne ključne kompetencije vezane uz pedagoško vođenje, strateško upravljanje, niti komunikacijske kompetencije…


»Borba protiv znanja«


Odluku Ustavnog suda na svom je Facebook profilu komentirala bivša ministrica Divjak, ističući da je tužba »primjer kako se udruge ravnatelja škola bore protiv znanja«.


– Zanimljivo je da udruge nisu bile glasne vezano uz ove odbijenice, pa su možda ipak shvatili iz odgovora Ustavnog suda da su pretjerali.


Pitanje je kakva je njima uopće bila motivacija za podnošenje ove tužbe i koga su štitili? Ravnatelji škola koji rade dobar posao, a znam ih puno, bez problema ispunjavaju ove uvjete, a i mnoge druge više zahtjeve, poručila je Divjak.


Zahtjev za dodatnim kompetencijama trebao bi, kaže, biti vjetar u jedra kvalitetnim ravnateljima i kandidatima, umjesto da ih se bira po netransparentnim, a ponekad i političkim, kriterijima.


Predsjednica Udruge srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec kaže pak kako je njihovo nezadovoljstvo potpuno krivo shvaćeno.


Nisu se, kaže, žalili zbog stranih jezika i digitalnih vještina, već zbog činjenice da se među kriterijima izbora za ravnatelja škole uopće ne nalaze elementi koji govore o kvaliteti kandidata, poput stručnih i drugih kompetencija.


– Nitko ne razumije to pitanje. Cijelo vrijeme govorimo da se treba vrednovati rezultate rada, kompetencije i ostalo, ali nismo u tome uspjeli.


Znamo da su male šanse na Ustavnom sudu, ali smatrali smo da to nije u redu, pa smo predali tužbu. Ova odluka za nas nije aktualna, u četiri godine prošlo je 90 posto natječaja za ravnatelje, i mi svi, evo i ja osobno, dokazali smo dodatne kompetencije, nitko na tome nije pao.


To nije sporno, sporno je da se ne vrednuju ključne stvari. Ovom smo tužbom htjeli skrenuti pozornost da se treba gledati kriterij kvalitete rada ravnatelja, poručuje Hitrec.


Dodatne kompetencije


Sad se, kaže, intenzivno radi na tome da se te ključne kompetencije ugrade u zakon.


– Za svaku bi kompetenciju trebalo dokazati u kojoj mjeri su se kandidati za ravnatelje usavršavali, kakvu imaju edukaciju iz tih područja, i ako su već na ravnateljskom mjestu, koje su rezultate postigli.


Vjerujem da bi to ipak bilo i malo teže dokazati, jer ove dodatne kompetencije, na primjer strani jezik, svi su učili na fakultetu, svi su sudjelovali u nekom projektu, navodi Hitrec.


Kako je vrednovanje dodatnih kompetencija prepušteno statutima škola, dogodilo se da u pojedinim županijama procjenuju kompetencije s različitim brojem bodova, nisu propisani kriteriji, pa je oko toga bilo velikih sporova u školama, objašnjava.


Nitko zbog toga nije diskvalificiran, ali je, kaže, bilo raznih poteškoća kod izbora.


– Mi smo stava da se treba, ako se odlučuje o ravnatelju, da nije važno tko odlučuje, već koji su kriteriji. Ako su oni dobro propisani, uopće nije važno tko će ga birati.


Ali sada nisu, i imamo niz anonimnih glasanja, što otvara prostor za manipulacije, zaključuje predstavnica udruge ravnatelja.