ZAGREB – Novim Zakonom o registru birača u Republici Hrvatskoj će na popisu birača biti između 3,7 i 3,8 milijuna birača, što je puno realnije u odnosu na sadašnji broj od 4,1 milijuna birača, rekao je danas ministar uprave Arsen Bauk, pozivajući zastupnike u Hrvatskom saboru da podrže konačnu verziju navedenog zakona.

Po predloženom zakonskom rješenju postojat će dvije evidencije – registar birača i popis birača.

Registar je elektronička baza o biračima koji imaju biračko pravo i vodi se po službenoj dužnosti kroz tri evidencije – evidencija birača s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, evidencija birača bez takvog prebivališta te evidencija birača koji su državljani članica EU.

Po sadržaju i značenju odgovarao bi sadašnjem popisu birača.

Popis birača postaje ‘ad hoc popis’ koji se ustrojava za svake izbore i uključivao bi birače iz registra, ali samo one koji zadovolje zakonom propisane uvjete – moraju imati važeću osobnu iskaznicu ili poduzeli barem jednu radnju kojom se uvršatavaju u popis birača (privremeni upis ili prethodna registracija).

Ministar Bauk je istaknuo kako je zakonom definirano da se adresni podatci registra birača temelje na registru prostornih jedinica, a na istom registru temelji se i evidencija prebivališta MUP-a.

Predviđena je i mogućnost brisanja birača iz evidencije prebivališta u Republici Hrvatskoj te prebacivanje u evidenciju bez prebivališta u Republici Hrvatskoj.

»Smatramo da bi ova tri mehanizma trebala u bitnom utjecati na promjenu percepcije javnosti o nesređenosti popisa birača«, istaknuo je ministar.

 Hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj, žele li glasovati na izborima, morat će se aktivno registrirati u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u inozemstvu ili u nadležnom uredu državne uprave, ako žele glasovati u Hrvatskoj.

Aktivna registracija provodila bi se za svake izbore.

Uz aktivnu registraciju, predviđena je i prethodna registracija za hrvatske državljane s prebivalištem u Hrvatskoj koji žele glasovati u inozemstvu, i privremeni upis za one koji žele glasovati izvan mjesta prebivališta.

»Za hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj uveli smo institut aktivne registracije, kao preduvjet da na jednim od idućih izbora uvedemo i dopisno glasovanje za Hrvatski sabor, jer je zbog ustavnih odrednica znatno otežano glasovanje hrvatskih državljana bez prebivališta u Hrvatskoj«, naglasio je Bauk.

U odnosu na prvo čitanje zakona, na zahtjev pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, Ministarstva socijalne politike i mladih te većeg broja saborskih zastupnika, zakonom je propisano i biračko pravo osoba kojima je oduzeta poslovna sposobnost.

Definirana je i mogućnost glasovanja u ustanovama socijalne skrbi, te prihvaćen prijedlog Hrvatskih laburista da svi sudionici izbornog postupka mogu dobiti adresne podatke i imena birača.

Produljeni su rokovi za uvid u registar birača, uz mogućnost uvida svih građana u adresne podatke birača u uredu do deset dana prije izbora.

Zakonom su definirani i izvatci popisa birača kada se održavaju izbori po osnovi nacionalne pripadnosti – pripadnici nacionalnih manjina iskazuju se na općem izvatku za sve izbore koji nisu posebni temeljem nacionalne pripadnosti. O zakonu raspravljaju saborski klubovi.

Klubovi HDZ-a, HDSSB-a i SDSS-a usprotivili su se danas prijedlogu po kojem će se hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj morati aktivno registrirati žele li glasovati na izborima raspisanima u Hrvatskoj, tvrdeći da je riječ o diskriminaciji birača izvan Hrvatske.

»Razumijemo da je to bilo obećanje koalicije, no protivimo se isključivo matematičkim metodama, bez uzimanja u obzir ustavnih prava građana«, rekao je Davorin Mlakar (HDZ).

Podsjetio je kako je ustavnim promjenama 2010. uvedena fiksna kvota od tri zastupnika dijaspore u Hrvatskom saboru, bez obzira na broj hrvatskih državljana izvan Hrvatske.

»To nije kraj. Novim zakonom idemo za njih uvoditi i novu restrikciju, koja se u ovom zakonu zove aktivna registracija. Da bi svoje biračko pravo ostvarili, pred svake izbore morat će se aktivno registrirati, doći i izjasniti se da žele sudjelovati«, naglasio je Mlakar.

Upozorio je kako će se aktivna registracija provoditi u veleposlanstvima i konzulatima, koji su nekim hrvatskim državljanima udaljeni i po 2.000 kilometara.

Mlakar ističe kako će ti birači morati dva puta dolaziti u konzulat ili veleposlanstvo, što je demotivirajuće za birače.

Na obrazloženje ministra uprave Arsena Bauka da se aktivna registracija uvodi s ciljem omogućavanja dopisnog glasovanja na budućim parlamentarnim izborima, Mlakar je rekao kako je ta mogućnost dobrodošla, ali tek kada se steknu tehničke mogućnosti da svi mogu glasovati pod jednakim uvjetima.

Mile Horvat (SDSS) kazao je kako je svjestan potrebe sređivanja biračkih popisa, ali i upozorio da rješenje o aktivnoj registraciji te mogućnost brisanja iz prebivališta u Hrvatskoj predstavlja veliku prepreku za konzumaciju biračkog prava kako Hrvata u dijaspori, tako i povratnika srpske nacionalnosti.

»Definitivno će na taj način padati interes za glasovanje«, rekao je Horvat.

Istaknuo je kako je Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) nezadovoljna jer, kako tvrdi, uoči i ovih lokalnih izbora u proljeće iduće godine ponovno prevladava oštra retorika.

»Dobro je da je Ministarstvo krenulo u taj posao, da uredi područje izbornih aktivnosti, ali nije dobro da svaki izborni ciklus kreće s oštrom retorikom većinskog naroda prema srpskoj manjini. To je obilježje svakog predizbornog ciklusa proteklih godina«, smatra Horvat.

Horvatu je replicirao Duje Marasović (HDZ), ističući kako SDSS nije jedini predstavnik srpskog naroda u Hrvatskoj, te da u tom smislu za odnos većinskog i manjinskog naroda nije dobra jučerašnja retorika čelnika kluba te stranke Milorada Pupovca.

»Smatram da srpskom narodu treba vratiti osmjeh u Hrvatskoj. Kako će mu ga vratiti Pupovac, ja ga nikada nisam vidio da se smije u Saboru, u hodniku, u kafiću. Retorika mu je takva da u smislu predizborne kampanje gospodin Pupovac produbljuje jaz između srpske nacionalne manjine i hrvatskog naroda«, rekao je Marasović.

SDSS-u je zamjerio i da svojom retorikom kako su ‘Srbi ovdje progonjeni’ želi steći glasove na lokalnim izborima.

I Josip Salapić (HDSSB) smatra da će aktivna registracija oslabiti interes za izlazak na izbore.

»Diplomatsko-konzularna predstavništva postat će puki bilježnici onih koji će htjeti glasovati«, ocijenio je.

Iako podupire stajalište Vlade o potrebi sređivanja biračkih popisa, Salapić je istaknuo kako aktivnu registraciju ne treba propisivati zakonom ako zaista služi samo kao rješenje prije uvođenja dopisnog glasovanja.

Njegov stranački kolega Dinko Burić naglasio je kako HDSSB brani pravo svakog državljana na konzumiranje biračkog prava, ali pod jednakim uvjetima. S tim u vezi ocijenio je da Zakon o registru birača, kao i jučer raspravljeni Zakon o prebivalištu, diskriminira hrvatske državljane hrvatske nacionalnosti koji žive u BiH, u odnosu na hrvatske državljane srpske nacionalnosti koji žive u Srbiji.

Podsjetio je kako je jučer raspravljeni Zakon o prebivalištu izuzeo od brisanja iz evidencije prebivališta hrvatske državljane obuhvaćene programima obnove i stambenog zbrinjavanja.

»Osobno smatram da svaki hrvatski državljanin koji živi u Hrvatskoj treba imati prebivalište u Hrvatskoj. Ukoliko netko ne može živjeti u Hrvatskoj jer mu je u ratu srušena kuća, treba mu što prije obnoviti kuću da se može u nju vratiti pa onda, ako to želi, može odlučiti hoće li živjeti u Hrvatskoj ili negdje drugdje«, poručio je Bauk te dodao da mu »nije jasno zašto bi netko htio živjeti drugdje, pored ovako lijepe zemlje«.

Odbacio je tumačenja kako će aktivna registracija otežati glasovanje građana u dijaspori, ističući da oni neće morati na biračko mjesto dolaziti dva puta, nego će se moći registrirati na sam dan izbora.

Iako je Ustavom deklarirano jednako opće biračko pravo za sve građane, ministar Bauk je kazao kako u stvarnosti postoje tri biračka prava – biračko pravo državljana s prebivalištem u Hrvatskoj, pravo birača u dijaspori i pravo pripadnika nacionalnih manjina, koji imaju i dodatno pravo glasa.

»Ta tri prava nisu jednaka, bez obzira što su deklarirana Ustavom, a to je posljedica povijesnih okolnosti«, obrazložio je Bauk.

Podsjetio je da broj pripadnika dijaspore koji iziđu na izbore ne može utjecati na broj njihovih zastupnika u Saboru, a na pitanje što se dobija aktivnom registracijom, odgovorio je kako se »smanjuje biračka masa, čime se olakšava donošenje referendumskih odluka u Hrvatskoj«.

Laburist Dragutin Lesar izrazio je zadovoljstvo što je Vlada prihvatila njegov prijedlog da se svim sudionicima izbornog procesa omogući uvid u podatke o imenima i adresama birača.

Tonka Ivičević (SDP) pohvalila je rješenje po kojem će birači smješteni u ustanovama socijalne skrbi moći glasovati u tim ustanovama, kao i pravo glasa osobama lišenima poslovne sposobnosti.

»Za pravnu državu potpuno je neprihvatljivo da je 340 tisuća birača bez valjane osobne iskaznice«, rekla je Turina Đurić.