Državno sudbeno vijeće obavilo je jučer svoju formalnu zakonsku zadaću, poništilo je javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda raspisan 2. travnja i donijelo odluku o novom.

Opet je, dakle, pokrenuta procedura izbora osobe koja bi trebala zamijeniti preminulog predsjednik Vrhovnog suda Radovana Dobronića, nakon što je Sandra Artuković Kunšt, koju je predložio predsjednik Zoran Milanović, dobila u Saboru samo 31 glas.

Budući da 15. srpnja počinje dvomjesečna stanka u radu Sabora, jasno je da će se ovaj postupak završiti najesen, u rujnu ili listopadu.

Osim ako Milanović, kada mu DSV dostavi životopis i program svakog prijavljenog, zaključi da nitko od njih ne ispunjava njegove kriterije za obnašanje dužnosti predsjednika Vrhovnog suda i objavi da zato neće nikoga predložiti Saboru. U tom bi slučaju DSV već sredinom kolovoza mogao raspisati i treći javni poziv.

Novi izazov

Ako se ne dogodi nešto izvanredno i u ovom će javnom pozivu sudjelovati odvjetnik Šime Savić, koji se redovno neuspješno natječe za visoke dužnosti u hrvatskom pravosuđu.

Sada je vjerojatno više motiviran jer nedavno, zbog odvjetničkih obveza, nije mogao stići na saslušanje kandidata na sjednici saborskog Odbora za pravosuđe, a to mu tijelo nije odobrilo naknadni termin.

Milanović je, nezadovoljan glasovanjem HDZ-ove koalicije protiv Sandre Artuković Kunšt uz obrazloženje da nije impresionirala niti ponudila konkretna rješenja za probleme pravosudnog sustava, najavio da neće predložiti nikog drugog.

Ali, sutkinja zagrebačkog Županijskog suda morala bi se iznova prijaviti na javni poziv da bi je predsjednik Republike mogao još jednom predložiti.

I to unatoč izravnom apelu premijera Andreja Plenkovića da odustane jer neće proći u Saboru dok HDZ čini većinu. Sandra Artuković Kunšt nije proteklih mjeseci komunicirala s medijima, pa nam nije ni jučer odgovorila na sms poruku s pitanjem hoće li zanemariti Plenkovićevo upozorenje i prijaviti se na javni poziv premda su joj šanse za izbor nepostojeće.

Na Pantovčaku ne znaju kako će ona postupiti. U slučaju da Sandra Artuković Kunšt, svjesna da ne može biti izabrana, odluči poštedjeti se nepotrebnog saslušanja i saborske rasprave i vrlo osobnih napada političke desnice, Milanović bi, znači, mogao odbiti Savića i ostale prijavljene ili, pak, jednog odabrati.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković prije deset dana je izjavio da bi se Milanović i Plenković morali konzultirati i zajedno donijeti odluku o idućem predsjedniku Vrhovnog suda.

Podrazumijeva to da se njih dvojica usuglase oko kandidata koji bi se potom prijavio na javni poziv u dogovoru s predsjednikom i premijerom. Time bi mu izbor u Saboru bio zajamčen.

Nužan dogovor

Odnosi Milanovića i Plenkovića su se, međutim, u posljednje vrijeme pogoršali. Nakon zatišja koje je trajalo pet mjeseci, iznova se međusobno kritiziraju.

Premijer opet sramotnima naziva predsjednikove stavove o ruskoj agresiji na Ukrajinu. U ovakvim će okolnostima Milanović i Plenković znatno teže postići konsenzus o Dobronićevom nasljedniku.

No, njegov se izbor poklapa s procesom obnove hrvatske diplomatsko-konzularne mreže, u sklopu kojeg je potrebno popuniti osamdesetak čelnih pozicija u veleposlanstvima i konzulatima.

Predsjednik Republike, doznajemo, ne namjerava niti ovaj put podržati listu s imenima koju će mu poslati Ministarstvo vanjskih poslova nego želi utjecati na to tko će Hrvatsku predstavljati u inozemstvu.

Na način da mu Plenković omogući da on odredi veleposlanike u nekim važnijim međunarodnim organizacijama ili zemljama. Kada bi premijer pristao na to, onda bi se možda u kadrovski paket moglo ugraditi i mjesto predsjednika Vrhovnog suda.

To su, naravno, sve spekulacije, ali ukoliko bi se Milanović i Plenković u sljedećim tjednima odnosno mjesecima konačno sporazumjeli o hrvatskim veleposlanicima, sigurno bi lakše pronašli zajedničko, kompromisno rješenja i za predsjednika Vrhovnog suda.

A, svatko od njih dvojice mora se složiti da bi netko u Saboru dobio dovoljno zastupničkih glasova i bio izabran.

Turudić najesen opet pred zastupnicima

Prije tri mjeseca je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić najavio da će njegova stranka »svako malo na sud javnosti stavljati Ivana Turudića«.

Mogao je to SDP učiniti već i do 15. srpnja i odlaska zastupnika na dvomjesečni godišnji odmor jer prošlo je 60 dana od kada je u dnevni red Sabora uvršteno Turudićevo izvješće o radu državnih odvjetništava u 2024., pa se s 30 potpisa može zatražiti raspravu i glasovanje o ovom dokumentu.

No, SDP to ipak neće sada učiniti nego će pričekati jesensko zasjedanje hrvatskog parlamenta.

Budući da će Turudić osobno doći predstaviti zastupnicima svoje izvješće, tom prigodom će ga Hajdaš Dončić moći izravno upitati zašto je izjavio da on zna što je predsjednik SDP-a radio 16. rujna 2020. i da je tada bio »izgubljen u prostoru i vremenu«.

Predsjednik Sabora Jandroković bi, naravno, mogao ubrzati ovo i samoinicijativno otvoriti raspravo u Turudićevom izvješću. Ali, kako to nije dosad napravio, vjerojatno u želji da glavnog državnog odvjetnika ne izloži propitivanju oporbe, izvjesno je da niti neće.

Ali, jučer se u Saboru ipak govorilo o Turudiću, pojedini opozicijski zastupnici iskoristili su za to prijedlog izmjena Zakona o državnom odvjetništvu.

– Jamstvo provedbe ovih zakonskih promjena je neko temeljno povjerenje u glavnog državnog odvjetnika, a mi ga u Turudića nemamo od samog početka.

Ne zato što nam on ne bi bio simpatičan ili zbog toga što ga je Ivo Sanader jednom nazvao HDZ-ovim dečkom. Nemamo povjerenje u Turudića jer je kao sudac postupao na način nedostojan sudačke dužnosti.

Družio se sa Zdravkom Mamićem dok je ovaj bio optuženik na njegovom sudu i još je kasnije Turudić o tome lagao u javnosti i na saborskom Odboru za pravosuđe, rekla je Sandra Benčić (Možemo!).