ZAGREB Kad potpredsjednik Vlade Neven Mimica 1. srpnja preuzme dužnost povjerenika Europske komisije za zaštitu potrošača, njegovo mjesto u Banskim dvorima ipak će biti popunjeno. To su, neslužbeno doznajemo, odlučili u Vladi nakon što se u početku razmatrala mogućnost i da se, odlaskom Mimice u Bruxelles, četvrto potpredsjedničko mjesto ukine.

I sam premijer Zoran Milanović prije dva mjeseca je izjavio da će Mimicu »možda netko zamijeniti«.

 Ambiciozan plan

Kako doznajemo, u Vladi su u međuvremenu ipak zaključili da će im i dalje trebati osoba koja će koordinirati unutarnju politiku i, što je možda još i važnije, biti zadužena za nadzor nad pripremama državnih tijela za pristupanje Hrvatske tzv. schengenskom režimu. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja neće se automatski ukinuti granična kontrola prema drugim članicama jer se to događa tek nakon ispunjavanja strogih kriterija za uključivanje u Schengen. Milanović je već postavio cilj da Vlada do isteka mandata, odnosno do kraja 2015. godine, zadovolji te uvjete. 

Iako još nije donijeta definitivna odluka tko će zamijeniti Mimicu, u neslužbenim razgovorima s članovima Vlade može se doznati da je najizgledniji kandidat ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić.

Budući da će glavni zadaci četvrtog potpredsjednika biti vezani uz uspostavu schengenskog režima na hrvatskim granicama, a to prije svega podrazumijeva pripremu policije, Ostojić se i zbog toga čini najlogičnijim izborom. Ako njegovo imenovanje bude potvrđeno, Ostojić će se naći pred ozbiljnim izazovom.

Plan Vlade da u iduće dvije godine pripremi zemlju za pristupanje Schengenu prilično je ambiciozan, što dokazuje i primjer Bugarske i Rumunjske. Te dvije države ušle su u EU početkom 2007. godine, no zbog problema u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala članice Unije još uvijek im nisu dale »zeleno svjetlo« za Schengen. Hrvatskoj bi, pak, poteškoće mogla stvarati vrlo dugačka tzv. vanjska granica Unije, odnosno granica prema ne-članicama EU-a. 

 Saslušanje u EP

Mimica se, i prije službene potvrde da će baš on biti europski povjerenik, zalagao da netko preuzme zaduženja koja je on imao kao potpredsjednik Vlade. Prema njegovom mišljenju, područje unutarnje politike i upravljanja državnom imovine »veliko je i važno područje« pa »neće biti moguće raditi bez koordinacija kakve postoje u tri druga velika područja – društvenim djelatnostima, gospodarstvu i investicijama te vanjskim i europskim poslovima«.

Zato je budući povjerenik, kojeg do formalnog imenovanja na novo radno mjesto dijeli još saslušanje pred Europskim parlamentom, već ranije bio siguran da će se u Vladi »pojaviti potreba razmišljanja i odlučivanja o kadrovskom načinu pokrivanja koordinacije unutarnje politike«.