ZAGREB Osim što nije uspjela ostvariti planirano smanjenje troškova za zaposlene, Vlada je povećanjem proračunske potrošnje za 1,5 milijardu kuna ugrozila i svoju zakonsku obvezu da u ovoj godini smanji udio rashoda u BDP-u za jedan postotni poen. Proračunskim prijedlogom iz veljače po kojem su rashodi trebali biti 18,8 milijarda kuna Vlada je bila na dobrom putu da ostvari svoju zakonsku obvezu, koju joj je doduše propisala prošla vlast, za što je dobila pohvale i kreditnih institucija i Međunarodnog monetarnog fonda. Međutim, Zakon o fiskalnoj odgovornosti, koji nalaže jednako smanjenje i u sljedećoj godini, nakon prošlotjednog rebalansa u tom djelu neće biti ispunjen. Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević slaže se s tim zaključkom, ali ističe da se u tom dijelu neće dogoditi ništa dramatično, odnosno da Vlada rebalansom nije značajnije pogazilla tu odredbu. 

  – Za ispunjenje tog pravila rashodi su trebali biti 300 ili 400 milijuna kuna manji. Ipak, u ovoj godini se udio rashoda u BDP-u smanjio za 0,8 ili čak 0,9 posto u BDP-u tako da pravilo o smanjenju za jedan posto nije drastično ugroženo. Tome pomaže i nominalno povećanje BDP-a od nekoliko milijardi zbog inflacije i rasta cijena, pojašnjava Lovrinčević. No, zato će Vladi u sljedećoj godini biti puno teže dostići i ovogodišnji domet u proračunskoj konsolidaciji koja je, napominje Lovrinčević, provedena zahvaljujući povećanju prihoda, odnosno poreza i to uglavnom na teret građana te boljom naplatom poreznih prihoda. Uz to rashodi su zauzdani značajnim smanjenjem investicija pa u sljedećoj godini nema dodatnog prostora da se napravi to isto. 

 Prvi na udaru

Vlada će se tako morati okrenuti smanjenju tekuće potrošnje, a tu su prvi na udaru troškovi zaposlenih. Vlada u sljedećoj godini planira smanjiti troškove zaposlenih za 1,5 milijardi kuna u odnosu na ovu godinu, što znači da bi tek u 2013. godini ostvarila ovogodišnji plan smanjenja tih izdataka. Naglasak će biti vjerojatno biti na dva ministarstva koja su u kunama najviše probila plan za ovu godinu, što je logično jer i zapošljavaju najviše ljudi, a riječ je o Ministarstvu zdrava i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. 

  Ministri Rajko Ostojić i Željko Jovanović zacrtane su planove za troškove zaposlenih premašili za po 500 milijuna kuna, s time da je kod Ostojića taj »prekršaj« nešto jači jer zapošljava manje ljudi. U zdravstvu su troškovi zaposlenih time premašeni za oko sedam posto, a u znanosti i obrazovanju povećani su za 5,6 posto. U MUP-u su troškovi zaposlenih također povećani za čak deset posto, odnosno veći su za gotovo 324 milijuna kuna , a također je riječ o ministarstvu koje zapošljava više od 20 tisuća ljudi. 

Ispod crte

Od početaka je po pitanju troškova zaposlenih, opet zbog velikog broja ljudi na plaći, bilo problematično i Ministarstvo pravosuđa, ali njihovo je povećanje manje od sto milijuna kuna. U postocima rekorder prekoračenja je Ministarstvo poljoprivrede sa 14 posto. 

  Iako je u manjini, Kotromanović nije jedini ministar koji se pridržavao plana. Troškovi plaća u okvirima plana zadržala je i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, a troškove su u odnosu na plan čak i smanjili ministar branitelja Predrag Matić i to za 7,2 posto, ministar regionalnog razvoja Branko Grčić u čijem su resoru troškovi plaća manji za 2,7 posto, te Gordan Maras koji ima rekordno smanjenje od 31 posto. No, ti ministri imaju i manje, tek po nekoliko stotina zaposlenih. U svim ostalim ministarstvima proračun za plaće je probijen.