Naša glavna ideja je beskompromisna borba za prava radnika i svih ostalih osiromašenih, marginaliziranih i obespravljenih u današnjem društvu, poručuje Mate Kapović, izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i jedan od istaknutijih članova Radničke fronte
Temeljni cilj Radničke fronte, kojemu su podređeni svi kratkoročni ciljevi i prema kojemu se određuje njezino djelovanje, predstavlja ukidanje kapitalističkog ekonomskog i pripadnog političkog sistema, te uspostava društvenog vlasništva nad sredstvima za proizvodnju, na principima radničkog upravljanja nad ekonomijom i političke vlasti radnih slojeva, kojom se demokratskim odlučivanjem rješavaju sva pitanja od neposrednog interesa svih zainteresiranih – na razini radnog mjesta, institucije, kvarta, grada, te u konačnici zemlje u cjelini. Tako stoji zapisano u petoj točki programskih principa Radničke fronte, političke inicijative koja je uskočila u gotovo potpuno prazan prostor na lijevoj strani političke scene Hrvatske. Temeljni cilj ove političke inicijative na ljevici mnogima će se učiniti preuzetan, čak i smiješan, ali evo što o njemu kaže Mate Kapović, izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i jedan od istaknutijih članova Radničke fronte.
Beskompromisna borba
– Naša glavna ideja je beskompromisna borba za prava radnika i svih ostalih osiromašenih, marginaliziranih i obespravljenih u današnjem društvu. Kad se govori o cilju sistemske promjene – to se ne može napraviti preko noći. Rušenje kapitalizma je daleki cilj i on se ne može ostvariti u okviru jedne zemlje. Smatramo, međutim, da beskompromisne borbe za radnička prava ne može biti ako nema širokog sistemskog pogleda; ako nam nije jasno da je problem u samom sistemu. Borba ne može biti učinkovita ako nema tog sistemskog, širokog pogleda, tako da programski princip o kojem govorite treba promatrati u tom smislu, a ne u smislu utopije, kaže Kapović.
Radnička fronta je politička organizacija radnika, nezaposlenih, umirovljenika i studenata koja se bori za korjenitu promjenu političkih i ekonomskih odnosa u korist svih potlačenih i onih koji žive od svojega rada, za ostvarivanje njihovih socijalnih zahtjeva te zaštitu i proširivanje njihovih prava. Kapitalizam i takozvano »slobodno tržište« usmjereni su protiv radnika i većine društva. Oni neminovno, kako u Hrvatskoj tako i na svjetskoj razini, vode u njegovo izrabljivanje i siromaštvo. Radnička fronta će nastojati pomagati razvitak borbenog i dosljednog sindikalizma, pomažući rad sindikata i uključujući u njih svoje članstvo kako bi se ostvarila sinteza političkog i sindikalnog djelovanja. Potpuna dominacija korporacija i banaka, istovjetnost neoliberalnih mjera koje se provode duž čitave Europe i šire, te najmoćnije sile koje vode imperijalističku politiku i stalne vojne pohode kako bi očuvali svoje interese, utječu na zbivanja u svakoj zemlji, pa tako i Hrvatskoj. Nije se moguće boriti za prava radnika, studenata, nezaposlenih i umirovljenika, te ostalih potlačenih skupina, zadržavajući pogled samo unutar okvira granica jedne zemlje.
Nakon što su Mate Kapović, Denis Geto i Hrvoje Štefan javnosti predstavili novu političku inicijativu, zagovornici »ekstremnog centra« Radničku su frontu odmah okrstili kao radikalnu ljevicu te joj, za početak, kao glavni krimen ispostavili primjedbu da je nisu osnovali radnici.
– Ta tvrdnja je potpuno deplasirana, odgovara na to Kapović. Mi koji smo istupili u javnosti, ističe sugovornik, nismo niti jedini osnivači, niti posebni članovi Radničke fronte. – Mi smo samo neki od njezinih članova. Ako pogledate našu lokalnu organizaciju u Osijeku, nju čine isključivo radnici srednje stručne spreme, koji većinom rade fizičke poslove. Onima koji nas kritiziraju zapravo smetaju poruke koje smo iznijeli. Da je ispred Radničke fronte istupio netko tko ima srednju stručnu spremu i radi fizičke poslove, njemu bi se prigovorilo za obrazovanje i posao koji radi. Nezaposlenom bi prigovorili da je nezaposlen, meni se prigovara to što imam doktorat. Otkad je svijeta i vijeka, u progresivnim pokretima bilo je i intelektualnih radnika i nezaposlenih i radnika u klasičnom smislu riječi. Takvo je i naše članstvo, tvrdi Kapović. Osim u Osijeku, Radnička fronta lokalne organizacije organizirala je u Zagrebu, Karlovcu i Rijeci, a sprema se i osnivanje lokalnih organizacija u Splitu i Puli.
Fronta u Rijeci
Jedan od aktivnijih suradnika Radničke fronte u Rijeci je Hrvoje Štefan, član SDP-a koji je na prošlogodišnjim izborima za predsjednika riječkog ogranka svoje stranke dobio 36 posto biračkih glasova. Štefan je i danas aktivan u SDP-u, iako je, kaže, u ovom trenutku bliži Radničkoj fronti. – U Rijeci ima interesa za Radničku frontu. Istina, interes je nešto manji nego u Zagrebu, ali ljudi nam se svakodnevno javljaju i prilaze. Trenutačno je u radu Fronte aktivno desetak ljudi, ali očekujemo da će taj broj rasti i da će se Rijeka nadovezati na Zagreb, kaže Štefan.
» Zaštita i povećanje radničkih prava » Revizija privatizacije » Nova ekonomska politika » Povećanje prava žena i neheteroseksualnih skupina » Zabrana utjecaja kapitala na izbore i politički život » Međunarodni odnosi bazirani na ravnopravnosti i solidarnosti
Rijeka bi, ističe on, trebala biti plodno mjesto za ljevicu kakvu predstavlja Radnička fronta, ali da bi se njezini kapaciteti aktivirali, napominje, potrebno je mobilizirati i motivirati ljude. – Ja sam formalno još uvijek u SDP-u, ali s Radničkom frontom otvoreno surađujem. Radeći u SDP-u, u stranačkoj bazi, primijetio sam da ima dosta prostora za političku inicijativu kakvu predstavlja Fronta. Radnička fronta će se obraćati i ljudima iz SDP-ove baze, kaže naš sugovornik.
Kao najveći izazov nove političke inicijative Štefan vidi izgradnju stranačke infrastrukture, ali hrvatskoj ljevici, smatra, potreban je radikalan iskorak. Na pitanje o ambicioznom cilju ukidanja kapitalizma Štefan odgovara kako je svjestan da je taj cilj u ovom trenutku nemoguće ostvariti, ali potrebno je, smatra, postaviti pitanje problema sustava u kojem živimo. – Mi smo danas ideološki modelirani tako da nam je lakše zamisliti kraj svijeta, nego kraj kapitalizma, ali potrebno je proći sve korake da bi se iz postojećeg okvira došlo do pretpostavki za sistemsku promjenu, kaže Štefan.
Jugoslavensko iskustvo
Što se strukture Radničke fronte tiče, njezin član Mate Kapović napominje da politička inicijativa koju zagovara i predstavlja još uvijek nije u svom konačnom organizacijskom obliku. – Imamo lokalne organizacije koje unutar sebe djeluju direktno-demokratski. Sve bitne odluke se donose glasanjem većine članova. U inicijativi djeluje i Koordinacijski odbor, koji se bira elektronskim glasanjem svih članova. Koordinacijski odbor djeluje u okviru odluka koje su donijeli svi članovi Fronte. On organizira sastanke i lokalne organizacije, bavi se medijima i drugim tekućim poslovima.
Radnička fronta ne može se usporediti s klasičnom političkom strankom, jer je puno demokratičnija čak i od progresivnih stranka poput Podemosa i slično. Tako pokušavamo spriječiti udaljavanje vodstva od same baze, kao i oportunizam ili karijerizam. Pri organizaciji se pozivamo na recentna iskustva studentskog pokreta, odnosno pojedinih sindikata poput Akademske solidarnosti, kaže Kapović. S obzirom na to da će Radničkoj fronti prije ili kasnije kao krimen biti ispostavljena jugonostalgija, Kapovića smo pitali smatra li se radnička fronta nastavljačem socijalizma kakav smo već imali. – Smatramo da se iz jugoslavenskog iskustva može učiti. U tom sustavu bilo je pozitivnih stvari koje nije trebalo sve uništiti, ali bilo kakva nostalgija je potpuno neproduktivna. Od vraćanja na staro nema koristi; mi želimo graditi novo društvo, zaključuje sugovornik. U aktualnim političkim utrkama Radnička fronta ne podržava niti jednog kandidata, jer političke stranke ili kandidata koje bi predstavljena politička inicijativa mogla smatrati srodnim u Hrvatskoj naprosto nema.
