SISAK/ŠIBENIK – Snažan i glasan poziv na radničko zajedništvo i solidarnost upućen je s prosvjednog skupa radnika sisačkog Metalinga održanog u utorak pred sjedištem županijske uprave u Sisku.

Obustavom rada traže isplatu zaostalih plaća, te druga uskraćena prava iz kolektivnog ugovora, a zauzimaju se i za ostvarenje prava svih obespravljenih radnika.

S parolama “Vratite nam dostojanstvo”, “Direktor na moru, a mi u ponoru” i “Poslovi odrađeni, a milijuni nestali” stotinjak radnika, kojima su se priključili članovi Stožera za obranu Rafinerije nafte Sisak, Živog zida, Radničke fronte i drugih udruga, krenulo je iz radničkog naselja Caprag prema gradskom središtu, istim putem kojim su prije 13 godina u veliki prosvjed krenuli radnici Željezare.

Prosvjednici su tražili potporu županijske uprave, ali im se nitko iz vlasti nije obratio.

“Posljednji je čas da se stane na kraj vlasnicima koji fiktivno osnivaju fantomske firme i obrću novac kojem se gubi trag. Radnici Metalinga su imali mnogo posla, pošteno ga odradili, veliki je posao naplaćen, ali novca za plaće nije bilo. Radnicima su na listama obustavljane rate kredita, ali novac nije uplaćivan u banke, a pitanje je što je i s doprinosima. Očito direktor i uprava nisu dorasli svom poslu. Mi želimo ostati raditi u Hrvatskoj, ali ovdje i dostojno živjeti”, rekao je regionalni povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske (SMH) Dragutin Vuljanić.

Štrajk i prosvjed tristotinjak radnika TLM-ovih tvornica

– Oko 300 radnika Tvornice valjanih proizvoda i Tvornice prešanih proizvoda, nastalih razdvajanjem nekadašnjeg šibenskog TLM-a, u utorak se okupilo štrajkajući ispred zgrade Uprave kako bi, predvođeni Sindikatom metalaca Hrvatske, te uz podršku Hrvatskog sindikata metalaca i Živog zida, iskazali nezadovoljstvo zbog neisplate plaća i činjenice da tvornički pogoni već mjesecima ne rade.

Radnici traže odlazak Shamisa

Predstavnici radnika zazivali su odlazak iz TLM-a novog vlasnika, ruskog poduzetnika Igora Shamisa, te opstanak oko 600 radnih mjesta u tvorničkim pogonima.

Radnici su najavili slična okupljanja jednom do dva puta tjedno sve dok se ne promijeni Uprava, pokrene proizvodnja i isplate zaostale plaće.

Iznervirani stanjem u TLM-u radnici su izvijesili transparente s parolama “Lepur čistač radnika”, te “Lepur i Shamis grobari TLM-a”, prozivajući Branimira Lepura, savjetnika predsjednika Nadzornog odbora TLM Aluminiuma, i vlasnika TLM-ovih pogona Shamisa, no nitko od njih nije se pojavio pred radnicima.

U ponedjeljak je Zdravko Burazer, čelnik Hrvatskog sindikata metalaca, iznio u priopćenju zahtjeve sindikata upozorivši da će TLM, ako se hitno ne povuku određeni potezi, završiti “u raljama stečaja i likvidacije”.

Poništenje privatizacije i novi natječaj

Istaknuo je da su TLM-u potrebne radikalne sindikalne akcije kojima će se državne institucije prisiliti na poništenje privatizacije TLM-a jer vlasnik nije izvršio preuzete obveze.

Nakon poništenja privatizacije sindikat traži hitno raspisivanje novog natječaja za prodaju TLM-a, pri čemu treba prihvatiti samo ponuđače koji valjanim garancijama jamče da će moći izvršiti dogovorene obveze.

Također traže da represivna tijela ubrzaju preispitivanje zakonitosti poslovanja onih koji su TLM doveli u tešku situaciju, i to po prijavama i dokumentaciji koju je sindikat uputio USKOK-u, DORH-u, MUP-u i dr.

TLM-u je hitno potreban svježi kapital, nabavka sirovine, kontinuirana proizvodnja i maksimalno zapošljavanje svih kapaciteta. Osim toga, potrebni su novi ljudi umjesto potrošenih kadrova koji su TLM i doveli u bezizlaznu situaciju, ističe Burazer u priopćenju.

Privatizacija TLM-a

TLM je privatiziran u prosincu 2007. godine, kada ga je od tadašnjeg Fonda za privatizaciju kupio konzorcij hrvatskih tvrtki sastavljen od Dalekovoda, Konstruktora, Zagreb Montaže, Aluflex packa i Feala.

Prema ugovoru s Fondom, Konzorcij je tvornicu dobio za simboličnu jednu kunu, te stekao 80,02 posto udjela u vlasništvu, a zauzvrat se ugovorom obvezao investirati 107 milijuna eura, osigurati deset milijuna eura jamstva za obveze pokrivene državnim jamstvima, te podmiriti i obveze za neplaćene poreze državi u iznosu od 3,75 milijuna kuna.

Tada je TLM podijeljen na tri tvrtke – Tvornicu valjanih proizvoda (TVP), Tvornicu prešanih proizvoda (TPP), te Adrial plus, koji je okupio administrativne službe.

Ubrzo nakon toga konzorcij se počeo osipati, najprije je 2009. godine istupio Feal, a potom i Aluflex pack, Konstruktor i Dalekovod. Većinski vlasnik TVP-a ostala je Zagreb Montaža, a TPP je preuzela Hypo banka.

Austrijska banka 2012. godine zbog racionalizacije poslovanja neizravne vlasničke udjele prodala je tvrtki Euris sa sjedištem u Beču. Euris, u vlasništvu Marka i Lorana Pejčinoskog, bio je u tom trenutku najveći i najvažniji klijent TVP-a, a kupnjom je stekao preko 80 posto udjela u tvrtki.

Euris je uskoro otkupio i većinske udjele u TPP-u od Zagreb Montaže, te tako rukovodio objema TLM-ovim tvornicama.

No, tvornice nisu postizale željene rezultate u poslovanju, kumulirao se dug, a paralelno s time došlo je i do prekida dostave sirovine iz mostarske tvornice Aluminija.