Tek 12 posto hrvatskih državljana je putovalo u inozemstvo, pri čemu su ostvarili minimalno četiri noćenja. Većina uopće nije otišla na duži godišnji, a i oni koji jesu, uglavnom su ostajali u Hrvatskoj
RIJEKA » Hrvatska ima najveći udio turizma u BDP-u u Europskoj uniji. S udjelom od 15,5 posto, na čelu je ljestvice na kojoj slijede Malta s 14,4 posto udjela u BDP-u te Cipar s 11,4 posto. Pokazuju to podaci Eurostata koji je analizirao hrvatski turistički sektor i njegove performanse u 2012. Analiza je također pokazala kako je Hrvatska, uz Maltu, Cipar i Austriju, najpopularnija turistička destinacija u Europi. Naravno, riječ je o tome da se u ovim zemljama ostvari najveći broj turističkih noćenja u odnosu na broj stanovnika.
Smještaj i ugostiteljstvo pritom čine 56 posto prihoda od prodaje u turizmu, dok je taj udio u Europi znatno niži pa se od »golog smještaja i hrane« uprihoduje 35 posto. Isto tako, smještaj i ugostiteljstvo u Hrvatskoj zapošljavaju preko 75 posto od preko 120.000 turističkih djelatnika. Hrvatska je u prošlom desetljeću, osim toga, imala neznatno veći rast turističkog sektora od europskog prosjeka. Početkom 2000-ih se u hrvatskom turizmu osjetio znatno jači rast nego u europskom. Naime, od 2000. do 2005. godine u našoj se zemlji bilježi rast od oko 4 posto, dok je u Europi turizam rastao po stopi od 1 posto. U sljedećem petogodišnjem razdoblju počinje usporavanje te približavanje stopama koje ostvaruje EU, s time da je 2010. donijela pad zbog ekonomske krize, dok se u EU već u 2009. osjeti oporavak.
Osim što preferiraju odmor u besplatnim apartmanima prijatelja na moru, Hrvati isto tako nisu spremni dati veliki novac za noćenje. U prosjeku se za jedno noćenje troši 36 eura, dok je europski prosjek 61 euro.
Hrvatska se također može »pohvaliti« da joj je turizam izrazito sezonalnog karaktera, dakle, »utrpan« u nekoliko ljetnih mjeseci. Tako se čak 58 posto noćenja ostvaruje u srpnju i kolovozu, a iako je i u EU ljeto glavna turistička sezona, ipak se tijekom srpnja i kolovoza ostvari tek 33 posto noćenja. U EU zimsko razdoblje nosi četvrtinu fizičkog turističkog prometa. U Hrvatskoj zima nosi mizernih 3,7 posto.
Eurostat se pozabavio i navikama Hrvata kada su u pitanju putovanja Tako u 2012. čak dvije trećine Hrvata uopće nije participiralo u putovanjima. Dakle, za putovanja je novca imala samo trećina, pri čemu je četvrtina njih otišla na barem jedno putovanje s četiri ili više noćenja unutar Hrvatske. Tek 12 posto hrvatskih državljana je pak putovalo u inozemstvo, pri čemu su ostvarili minimalno četiri noćenja.
– Većina Hrvata uopće nije otišla na duži godišnji, a i oni koji jesu, uglavnom su ostajali u Hrvatskoj, zaključili su u Eurostatu.
Za usporedbu, dok u Hrvatskoj tek 33 posto građana ide na godišnji, u EU je prosjek čak preko 50 posto. Iako, u Eurostatu pojašnjavaju kako je i u drugim mediteranskim zemljama članicama prosjek niži od europskog. Što se tiče inozemstva, najviše se putovalo u Italiju, Sloveniju i Njemačku. Dob putnika se nije pokazala kao presudan faktor u odabiru dužeg ili kraćeg putovanja, kao ni prilikom odabira ostati u svojoj zemlji ili otputovati u inozemstvo. Jedino se kod osoba stariji od 65 godina vidi relativno veći interes za dugim putovanima?! S time da Hrvati u pravilu, a to znači u 70 posto slučajeva, putuju automobilom. Na željeznicu i avion otpada tek po 5 posto. Na koji način Hrvati odlaze na godišnji, najbolje govori i podatak Eurostata prema kojem 42 posto putnika odsjeda u smještaju koji ne mora platiti, dakle kod rodbine i prijatelja. Tek 20 posto hrvatskih turista ići će u hotel i sličan smještaj. Ako se promatraju isključivo putovanja unutar Hrvatske, ispada da čak dvije trećine njih otpada na besplatan smještaj, dakle spavanje kod prijatelja.
