Na pomolu kraj rasprave

Pusić i Erjavec u srijedu traže rješenje za Ljubljansku banku

Hina

Sadržaj mogućeg rješenja Ljubljanske banke definirat će dva financijska stručnjaka, a ministri su tu, kako je kazala Pusić, da daju političku dimenziju koju financijski stručnjaci nemaju. »Oni su tu koji pomažu da se sa strane financijske ekspertize definira rješenje prihvatljivo i jednoj i drugoj strani«, smatra Pusić



ZAGREB – Ministri vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije, Vesna Pusić i Karl Erjavec, sastat će se 6. veljače u Otočcu ob Krki zajedno s financijskim stručnjacima dviju zemalja Zdravkom Rogićem i Francetom Arharjem kako bi se konačno pronašlo zadovoljavajuće rješenje za obje strane po pitanju rješavanja problema hrvatskih štediša u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci, što Slovenija postavlja kao uvjet za ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora.


Ministrica Pusić je tijekom posjete Bruxellesu u ponedjeljak izjavila kako »postoje tri ili četiri mogućnosti o kojima će u srijedu u Otočcu, zajedno s financijskim stručnjacima, razgovarati s kolegom Erjavcom« te da »s obje strane postoji dobra volja da se to riješi«, a navode slovenskog veleposlanika u Zagrebu o potraživanjima Ljubljanske banke prema poduzećima u Hrvatskoj nazvala »impresionizmom«.


Slovenski veleposlanik u RH Vojko Volk je u u razgovoru za »Delo« kazao da su spomenuta potraživanja »četiri do pet puta veća od prenesene štednje«, a Pusić odgovora da »to nije pitanje impresionizma, već podataka«.




»Ostavljanje umjetničkog dojma u javnosti je jedna stvar, a čisti podaci su drugo. Mi ćemo se voditi čistim podacima i kako ti podaci kažu mi ćemo se u skladu s tim i postaviti, ovisno o tome koji model i koju vrstu kompromisa uspijemo postići«, smatra Pusić. Za tzv. prebijanje ili poravnanje dugova kaže da je to samo jedna od mogućnosti te da postoje još barem tri.


Erjavec je 31. siječnja u Bruxellesu istaknuo kako »ne može jamčiti da će Državni zbor ratificirati hrvatski pristupni ugovor na vrijeme ako, s obzirom na političku situaciju u Sloveniji, do rješenja pitanja Ljubljanske banke ne dođe u veljači«.


Pusić se složila da, »s obzirom na situaciju u Sloveniji«, pitanje Ljubljanske banke treba riješiti prije izbora u Sloveniji te da treba biti takvo da se ne može reći da je netko nekoga prevario i da ga se može politički prezentirati javnosti u Hrvatskoj i u Sloveniji.


Pusić i Erjavec razgovarali su prošloga tjedna u Bruxellesu o pitanju Ljubljanske banke i pravodobnoj ratifikaciji hrvatskog pristupnog ugovora u slovenskom parlamentu i oboje su nakon toga sastanka izjavili da je rješenje blizu i da ga je moguće pronaći tijekom veljače, što bi otvorilo put za ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora u slovenskom parlamentu.


Sadržaj mogućeg rješenja Ljubljanske banke definirat će dva financijska stručnjaka, a ministri su tu, kako je kazala Pusić, da daju političku dimenziju koju financijski stručnjaci nemaju.»Oni su tu koji pomažu da se sa strane financijske ekspertize definira rješenje prihvatljivo i jednoj i drugoj strani«, smatra Pusić.


Rješenje koje bi bilo »pravedno i prihvatljivo« očekuje i predsjednik Ivo Josipović koji smatra da su za to »postavljene osnove«.Europska komisija također očekuje pronalaženje rješenja koje će biti prihvatljivo objema stranama. Povjerenik za proširenje Štefan Fuele je pozdravio prošlotjedni susret Pusić i Erjavca i izrazio nadu da je to »ključni korak u pravcu pronalaženje uzajamno prihatljivog rješenja za pitanje Ljubljanske banke«. Fuele smatra da je rješenje »hitno potrebno« kako bi Slovenija ispunila svoju preuzetu obvezu i na vrijeme ratificirala hrvatski pristupni ugovor. »Nema plana B, Europska komisija smatra da će Hrvatska u predviđenom roku ući u Europsku unij«, izjavio je Fuele.


SAD su također izrazile očekivanje da će uskoro početi ratifikacija hrvatskog pristupnog sporazuma u Sloveniji. Potpredsjednik SAD-a Joe Biden i predsjednik Josipović nakratko su u subotu razgovarali na marginama Muenchenske konferencije o sigurnosti, a Biden je novinarima izjavio da su « Hrvatska i Slovenija američke partnerice u NATO-u te očekuje da će spor oko Ljubljanske banke biti brzo riješen«.Potpredsjednica hrvatske vlade i šefica diplomacije također je izrazila očekivanje da Slovenija neće biti zadnja koja će ratificirati hrvatski pristupni ugovor. Za spor oko Ljubljanske banke u diplomatskim se krugovima ocjenjuje da je izgledno da sastanak 6. veljače neće biti zadnji i da će trebati održati još jedan.Hrvatski pristupni ugovor do sada su ratificirale 22 od 27 zemalja, a Hrvatska bi 1. srpnja ove godine trebala postati punopravna članica EU-a za što je potrebna ratifikacija ugovora u svim zemljama članicama. 


Financijski stručnjaci sastaju se po peti put 


Na sastanku ministara vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije sudjelovat će i financijski stručnjaci dviju zemalja Zdravko Rogić i France Arhar koji će na svojem petom sastanku pokušati ponuditi konačno rješenje za pitanje duga nekadašnje Ljubljanske banke hrvatskim štedišama.


Rogić i Arhar dosad su se sastali četiri puta, dva puta u Zagrebu te po jednom u Otočcu ob Krki i na Bledu, kako bi pronašli stručno rješenje za pitanje tzv. prenesene štednje, tj. štednje koju su štediše filijale Ljubljanske banke u Zagrebu prenijele na hrvatske banke, a koju je poslije financirala hrvatska država.


Po podacima Hrvatske narodne banke, prenesena devizna štednja hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci iznosi oko 545 milijuna tadašnjih njemačkih maraka, a hrvatska država dala je za taj iznos punomoć Zagrebačkoj i Privrednoj banci Zagreb za tužbu protiv Ljubljanske banke.


Neprenesena štednja iznosi približno 312 milijuna maraka, što hrvatski štediše pokušavaju utjerati sudskim tužbama. Dvojica stručnjaka izvijestila su kako se u to pitanje ne miješaju jer se radi o privatno-pravnim odnosima za koje su nadležni sudovi.


U vezi neprenesene štednje, Europski sud za ljudska prava donio je 6. studenog nepravomoćnu presudu da je Slovenija odgovorna za povrat stare devizne štednje štedišama podružnica Ljubljanske banke izvan Slovenije.


Problem prenesene štednje Rogić i Arhar pokušavaju riješiti od 28. kolovoza, kada je održan prvi sastanak u Otočcu ob Krki.


Dosad su napravili inventuru svih događaja vezanih uz to pitanje, predložili hrvatskom i slovenskom ministarstvu vanjskih poslova da pokušaju reaktivirati pregovore o staroj deviznoj štednji Ljubljanske banke u Banci za međunarodna poravnanja u Baselu, te dogovorili »koncept rješenja s multilateralnom i bilateralnom komponentom«.


Na zadnjem sastanku, održanom u Zagrebu 4. prosinca, Rogić i Arhar izjavili su novinarima kako »i dalje zastupaju stajalište o reaktiviranju pregovora u Banci za međunarodna poravnanja u Baselu te da će svojim vladama prenijeti svoj zaključak kako je koncept rješenja s multilateralnom i bilateralnom komponentom, zacrtan na prošlom sastanku na Bledu, dobar put«.


Nakon toga sastanka »Jutarnji list« je objavio da su dvojica stručnjaka predložila model po kojem bi Slovenija dug od 278,7 milijuna eura vratila Hrvatskoj u razdoblju od 30 godina, a Hrvatska bi zauzvrat oprostila Sloveniji zatezne kamate na taj dug, no tu je informaciju oštro opovrgnulo slovensko veleposlanstvo u Zagrebu.


Veleposlanstvo u priopćenju od 12. prosinca tvrdi kako nikakav dogovor između stručnjaka nije bio postignut i nikakav prijedlog rješenja nije bio usuglašen. Jedino o čemu su se Arhar i Rogić dogovorili bilo je rečeno u izjavi za medije nakon njihova četvrtog sastanka, a to je da »postoje razilaženja u stajalištima obiju strana te da će nastaviti s razgovorima«, ustvrdilo je slovensko veleposlanstvo.