Nova slovenska vlada predvođena premijerom Robertom Golobom u svojim je nastupnim govorima, kako u travnju i svibnju, tako i nakon sklapanja koalicijskih ugovora sa strankama lijeve profilacije, najavljivala kao jedan od svojih prioriteta skidanje žilet-žice na granici s Hrvatskom. Mada, iako su podupirali ulazak Hrvatske u šengenski prostor, odmah su najavili i vraćanje pitanja granične arbitraže. Što je dakle još u lipnju govorila službena Ljubljana?

Sporo uklanjanje

»Nova slovenska vlada namjerava protumigrantske zapreke sa svoje šengenske granice prema Hrvatskoj ukloniti do kraja ove godine. Uklanjanje privremenih tehničkih zapreka jedan je od prioriteta, dok će te fizičke prepreke na granici s Hrvatskom biti zamijenjene kamerama i dronovima kako bi se sprečavali ilegalni ulasci migranata«, istaknula je tada Tanja Bobnar, ministrica unutarnjih poslova Slovenije. Bilo je to prije više od pola godine, da bismo danas, na pitanje kad će se ukloniti žilet-žica, kao i drugi oblici prepreka koje su postavljene na slovenskim južnim i istočnim granicama, dobili iz Službe za odnose s javnošću slovenske vlade sljedeći odgovor: »S odstranjivanjem ograde na slovensko-hrvatskoj granici započeli smo lani 15. srpnja. Od tog dana do 5. siječnja 2023. godine odstranili smo dobrih devet kilometara žilet-žice. Osim toga, odstranili smo i više od šest kilometara oštećene ili pokidane panel-ograde«.

Iako se u prvim nastupima nakon preuzimanja dužnosti prije lanjskog ljeta navodilo kako do kraja godine na granici više neće biti barijera koje su se krenule postavljati 2015. godine, kad je došlo do velike migrantske krize, do početka 2023. i činjenice da između Hrvatske i Slovenije više nema granica – devet plus šest kilometara….

Inače, kako ističe slovenski MUP, Slovenija je prema Hrvatskoj postavila 135.372 metra panelne drvene ograde i 60.595 metara žilet-žice. Kad je u pitanju panelna ograda, u nešto manje od šest mjeseci uklonjeno je 5,6 posto. Situacija s uklanjanjem žilet-žice je bolja jer je maknuto oko 15 posto. Uzmemo li da će se posao nastaviti u sličnom ritmu, panel-ograde mogle bio nestati »već« krajem ne najavljene 2022., nego 2031. godine! Sa »žiletima« smo ipak bolje sreće jer, nastavi li se ovim ritmom, punu turističku sezonu 2025. godine dočekat ćemo bez tog rugla.

Nemamo odgovor

Predivno je bilo vidjeti ljude s obje strane granice, hrvatske i slovenske, kako se vesele, plešu i pjevaju zajedno. Slavilo se 1. siječnja 2023. godine Schengen, točnije slavilo se micanje granica između država koje u svakom smislu pripadaju istom civilizacijskom krugu. Kad govorimo o dodiru granica na području slovenske Primorske te naših Istarske te Primorsko-goranske županije, razloga za slavlje bilo je tim više. Regije na danas jedinstvenom graničnom području isprepletenom obiteljskim, kulturnim, običajnim, gastronomskim i kakvim sve već ne ulogama. No, kad je minulo slavlje, kad su utihnule harmonike, gitare i bajsevi, ostale su – žilet-granice. Zlokobni i ružni, prijeteći i opasni, ostali su razdvajajući žileti sa slovenske strane granice. Posebno je to izraženo na području gdje se dodiruju, sada i isprepliću, granice općina Lanišće i Koper, u mjestima Rakitovec i Jelovice. Tamo kao da se baš ništa nije dogodilo, tamo kao da i dalje živimo neka teška, prošla vremena. Tamo i dalje zbog ljudskih fobija stradavaju divlje životinje, kao i ljudi, sve je skoro svejedno.

– Da, s iskrenom smo radošću proslavili ukidanje granica. Na žalost, na vaše pitanje kad će se ukinuti i »žilet-granice«, nemamo odgovora. Ne zbog toga što nas ne zanima, nego zbog toga što je to postavila Republika Slovenija, ona mora ogovoriti na to pitanje. Mi za sada nemamo baš ni jedan odgovor, pojasnila nam je Roberta Medica, načelnica općine Lanišće.

S istim pitanjem obratili smo se i Općini Koper. Iako južnu granicu Slovenije i Hrvatske na tom dijelu bilježe i općine Kozina te Ilirska Bistrica, državni granični prijelazi sa žilet -žicom snažnije definiraju granicu s Općinom Koper.

– Ukidanje žice na granici s Hrvatskom je u ovlasti Republike Slovenije, zato vam na vaš upit ne možemo dati odgovor.

Odgovorila nam je to Tanja Rudl, stručna suradnica za odnose s javnošću Općine Koper. U redu, slažemo se s njom, no ako znamo, a znamo, da su koparski župan Aleš Bržan i slovenski premijer Robert Golob do izbornih pobjede došli na valovima iste politike, Pokreta slobode, takav odgovor ipak nije do kraja korektan. Uostalom, da će Hrvatske pristupiti Schengenu definitivno se znalo od početka prosinca pa bi bilo u najmanju ruku pošteno odgovoriti kada se i kako sa skidanjem »žilet-granice« kreće i na tom prostoru.

Problemi ostali

Nadovežemo li se na ovu »žilet« priču, slična se zrcali i po pitanju odgovora na migracije. Stanovnici pograničnih mjesta, posebno ugroženog Rakitovca primjerice, baš su se u toj svečarskoj novogodišnjoj noći ponadali da će s uvođenjem Schengena nestati i taj problem, da će pogranična područja Ćićarije »ispariti« s migrantskih ruta. Grdno su se prevarili. Pokazuje to uostalom i slika riječkog željezničkog kolodvora koji ne da je ostao bez migranata – što je također bio dio najava famozne šengenske bajke – sve ih je više, u što smo se i sami prošlog tjedna uvjerili prolaskom kroz taj dio kolodvorskog kompleksa. Drugim riječima, migrantska priča i problemi koje donosi, po obje strane, na nekadašnjoj crti razdvajanja između Hrvatske i Slovenije, nastavit će se. Kako se to danas čini, u istom ritmu.

Istina, bezgranična EU priča u velikoj mjeri Hrvatskoj donosi silna olakšanja. Na žalost, šengenska predstava s plesanjem i pjevanjem upriličena 1. siječnja po pitanju žilet -žice i migranata ipak je bila – samo predstava.