Puna usta golfa, a rupa nigdje osim u zakonima

Civilne udruge smatraju da bi bilo dovoljno izgraditi 20-ak igrališta i to uz postojeća turistička naselja čime će doprinijeti podizanju kvalitete turističke destinacije

Udruge smatraju da je Zakon o golfu kočnica za ulazak u EU i zatvaranje poglavlja 23 o pravosuđuNajava premijerke Jadranke Kosor o ukidanju Zakona o golfu pozitivno je odjeknula u javnosti, no taj efekt bio je kratkoga vijeka. Pokazuje se, riječ je tek o političkom manevru bez namjere dokidanja negativnih odredbi koje će se samo preseliti u zakone o poljoprivrednom zemljištu i prostornom uređenju. Predstavnici civilnih udruga najavljuju daljnju borbu protiv zakonodavnih rješenja koji legaliziraju korupciju i otimačinu zemljišta.

   – Očekujemo da se Zakon o golfu ukine u što kraćem roku jer je protuustavan. Omogućena je prenamjena poljoprivrednog zemljišta u golf igralište bez naknade koja se mora platiti kod prenamjene takvog zemljišta u građevinsko, omogućeno je izvlaštenje privatnih vlasnika zemljišta za potrebe gradnje golf igrališta, otvoren je prostor za korupciju, kriminal, otimačinu zemlje i apartmanizaciju pod krinkom golfa. Najava premijerke Kosor o ukidanju Zakona o golfu pokušaj je saniranja štete jer će o zakonu uskoro odlučivati Ustavni sud i sigurno će biti proglašen protuustavnim, a on je i kočnica za ulazak u Europsku uniju i zatvaranje poglavlja 23 o pravosuđu jer je čisti primjer koruptivne prakse. No, nevjerojatno jer bi usprkos njegovu ukidanju sporne odredbe mogle ostati, kroz izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu i dalje će biti moguća prenamjena poljoprivrednog zemljišta u građevinsko uz simbolične naknade, dok će se kroz Zakon o prostornom uređenju omogućiti etažiranje objekata u turističkom naselju i njihovu prodaju – kazala je Jagoda Munić iz Zelene akcije.   

Žestoke kritike

Naglašava da se oni ne protive gradnji igrališta za golf koja će obogatiti hrvatsku turističku ponudu. Umjesto preko 80 planiranih igrališta za golf s tisućama novih ležajeva na najvrjednijim prostorima, smatraju da bi bilo dovoljno izgraditi 20-ak igrališta i to uz postojeća turistička naselja čime će doprinijeti podizanju kvalitete turističke destinacije, boljoj popunjenosti kapaciteta i produljenju sezone.

   – Golf treba biti samo jedna od niza turističkih ponuda. To je zagovarala i struka, svojedobno su izrađeni planovi razvoja golfa, no nisu predviđali izvlaštenja, apartmanizaciju i devastaciju vrijednih prostora – rekla je Munić.

Ponovno kritike struke

Među brojnim kritičarima zakonodavnoga modela gradnje golf igrališta su i brojni stručnjaci, čak i oni koji su strategije razvoja golfa izrađivali. Velimir Šimičić, autor Programa razvitka golfa, jedan je od glasnijih kritičara Zakona o golfu jer je njegov smisao, opetovano ponavlja, prenamjena zemljišta u građevinsko i izgradnja vila i apartmana, omogućuje etažiranje i, prema njegovu mišljenju, cijela ta priča nema veze sa turizmom. Prema programu razvitka golfa, naime, bila je predviđena gradnja golf igrališta prvenstveno uz postojeće smještajne objekte.

Golferi ostaju desetak dana

Da potreba za gradnjom igrališta za golf postoji i koliki je njegov značaj za razvoj turizma dovoljno govori podatak da je u svijetu registrirano preko 60 milijuna igrača golfa. Preko milijun ljudi kao glavne motive putovanja navode upravo bavljenje golfom, a u tome broju prednjače Europljani, posebice Britanci, Šveđani, Nijemci i Francuzi. Ispitivanja su pokazala da se prosječan golfer u nekoj turističkoj destinaciji u koju dođe igrati golf najčešće zadržava do desetak dana, a dnevno troše oko 150 eura.

   Zakon o golfu, podsjetimo, izglasan je 15. prosinca 2008. godine i njime je golf proglašen državnim interesom, a jedinice lokalne samouprave krenule su u natjecanje koja će više lokacija za gradnju golf igrališta ucrtati u svoje prostorne planove. Osim što je izazvao žestoke kritike ne samo nevladinih organizacija, znatnog dijela javnosti, politike već i struke, nikakav rezultat nije polučio.

   Trenutačno postoje tek četiri natjecateljska golf igrališta s 18 rupa i 17 vježbališta za golf. Prema podacima iz prostornih planova županija u Hrvatskoj se planira izgradnja 89 golf igrališta, od čega 55 u priobalju, a 34 na kontinentu. Dalje planova se nije odmaklo, a i sami planovi, upravo zbog spornog zakonodavnog okvira opetovano podižu buru u javnosti.

   Dušica Radojčić iz Zelene Istre stanje s golfom u toj županiji ocijenila je izuzetno ozbiljnom što se devastacije prostora tiče. Nije stvar u golfu, veli, nego u apartmanizaciji.

   – Investitorima se dopušta da pod krinkom golf igrališta dobiju poljoprivredno zemljište, prenamjene ga u građevinsko, na njemu izgrade stotine apartmana, vila, prodaju ih, zarađuju i potpuno unište prostor.   

Bojazan od apartmana

– U prostornim planovima su ucrtana 23 igrališta za golf, a još su ih četiri općine zatražile. Istra ima 29 općina. Dolazimo do toga da će svaka imati svoje golf igralište. Radi se o 12 tisuća novih smještajnih kapaciteta – iznijela je Dušica Radojčić i za usporedbu navela da se u Sloveniji ne grade novi smještajni kapaciteti već se golf igrališta grade u blizini grada, kao primjerice kod Ljubljane, ili uz postojeće hotelske komplekse koji time podižu razinu turističke ponude.

   Nadodala je i da se u sklopu projekta Brijuni Rivijera najbolje ogleda odnos države prema prostoru jer se na 49 kilometara istarskog priobalja previđa apartmanizacija s 10 tisuća novih smještajnih jedinica.

   – To je čisto pogodovanje privatnim interesima, špekulantima. Mi ćemo izgubiti najvrjednije područje, lokalna zajednica će imati veći gubitak nego korist, a privatni investitor će zarađivati na prodaji apartmana i vila. Do sada nije bilo moguće prodavati pojedinačno objekte turističkih smještajnih kapaciteta. To se omogućuje, a to vodi k tome da će investitor sagraditi, prodati, vile i apartmani će biti vlasništvo pojedinaca koji će možda jednom, dva puta godišnje tu doći. Lokalna samouprava će nositi teret infrastrukture za objekte koji će biti prazni većinu godine. Što nam se događa u Puli. Pokušavaju nam nametnuti projekt Brijuni rivijera. Pula je zbog postojanja vojske dobrim dijelom ostala neizgrađena. Sada se planira na južnom dijelu, na 180 hektara površine poluotoka Muzil, gradnja golf igrališta te vila i apartmana sa 2.500 ležajeva. To je udaljeno 2-3 minute od grada i prirodno je da se nakon odlaska vojske grad širi na obali. Sjeverni dio također je određen za turizam, da se privatnom investitoru da koncesija na 66 godina. Znači, sa svih strana Pula će biti odsječena, prostor uništen, razvoj grada onemogućen – smatra Dušica Radojčić.

Ističe kako nije protiv golfa, štoviše, hvali gradnju golf igrališta kod Poreča kojim će se oplemeniti postojeći turistički sadržaji.

   – Ovo što se kod nas događa nema veze s golfom. U tome je problem. Postojeći zakon nije donesen zbog golfa nego da bi se na poljoprivrednim zemljištima mogle graditi stotine apartmana i vila, i to uz izvlaštenje privatnih vlasnika. Lokalne zajednice pritom će morati uložiti milijune u infrastrukturu, trafostanice, putove do tih zatvorenih resorta, ostat će bez prostora za razvoj, a privatni investitori će izvlačiti dobit. Igrališta za golf da, ali kao dopuna i oplemenjivanje turističkih sadržaja uz postojeće komplekse – zaključila je Dušica Radojčić iz udruge Zelena Istra.   

Interes investitora

Prijepori zbog golfa vode se i na dubrovačkom, zadarskom te šibenskom području. Izmjenama prostornog plana Šibensko-kninske županije, naime, određena je gradnja četiriju golf igrališta – na rtu Oštrica u Grebaštici, u Zablaću, Brištanima na drniškom području te uz jezero Prukljan na području Grada Skradina.

   Najveća bura podigla se zbog golfa na Oštrici, jednom od najvrjednijih sačuvanih prirodnih prostora uz samo more koji je, za koji su zainteresirana dva investitora – američka grupacija G2 koja nudi 500 milijuna eura vrijedan projekt sa golf igralištem, 130 ultraluksuznih vila, hotelom sa pet zvjezdica i 1.500 kreveta te marinom sa 150 vezova i Austrijsko-kanadski milijarder Frank Stonach također je izrazio interes da ulaže na Oštricu i to 450 milijuna eura, a sagradio bi hotel sa šest zvjezdica, 150 vila, marinu i golf igralište.

Koplja se lome zbog činjenice da je Oštrica predložena za zaštitu kao zaštićeni krajolik, a čak je i na sjednici Gradskog vijeća usvojen zaključak da se ne prihvaća golf i gradnja marine na tom lokalitetu. U Gradu Šibeniku vele da su otvoreni prema svim potencijalnim investitorima koji će ulagati u projekte koji će rezultirati otvaranjem radnih mjesta i razvojem, no, sukladno zakonima i propisima RH te da ostaje za vidjeti što će ponuditi, što je moguće realizirati, kolika je korist, a kolika šteta po lokalnu zajednicu te će se sukladno tomu i interesu građana na koncu i donijeti odluka.

   U Šibensko-kninskoj županiji najdalje se odmaklo s projektom turističkog kompleksa na Prukljanskom jezeru na području Grada Skradina. Punih šest godina traju pripreme za realizaciju tog projekta koji na 200 hektara podrazumijeva gradnju golf igrališta sa 18 rupa, hotela i vila sa 3.000 ležaja, te svih ostalih popratnih sadržaja, a vrijednost projekta procjenjuje se na 250 milijuna eura.   

Oprez u Skardinu

Projekt se priprema već pet godina, a kroz nekoliko mjeseci očekuje se raspisivanje međunarodnog javnog natječaja. Gradonačelnik Skradina, Nediljko Dujić, veli da radi polako i oprezno jer se brzinom lako može pričiniti nepopravljiva šteta.

   – Što se tiče najave ukidanja Zakona o golfu to za nas ništa neće značiti jer je riječ o zemljištu koje je u državnom vlasništvu. Svu dokumentaciju smo riješili, a koliki je značaj projekta dovoljno govori i da je ušao u trideset Vladinih projekata i već ovoga ljeta očekujemo raspisivanje natječaja na kojemu se nadamo da ćemo dobiti uistinu kvalitetne i ozbiljne investitore.

   – Puno je zainteresiranih investitora, no pisma namjere su jedno, a na natječaju ćemo vidjeti tko je stvarno ozbiljan. Mi pristupamo oprezno jer je projekt izuzetno značajan i samo na osnovu njega proračun Grada bi sa 10-ak milijuna kuna vlastitih prihoda porastao na 30-40 milijuna kuna. No, ključno je zadovoljiti interes zajednice. Ljudi se ovdje nadaju da će se kvalitetno realizirati, donijeti radna mjesta, oživjeti cijeli ovaj kraj, to nam je cilj. Najvažnije je da negativni efekti budu minimalni, a pozitivni maksimalni. Ne smije ovdje biti samo pitanje zarade, novca, poreza, mora se uzeti u obzir koliko takav projekt dugoročno može utjecati na cijeli kraj i zato tražim da svaki korak više puta provjerimo, da se ne dogodi da dobijemo novce, a izgubimo ono najvrjednije što nam je Bog dao – veli gradonačelnik Nediljko Dujić. Vidjet ćemo što će biti, nastavlja, dodajući da se protivi apartmanizaciji i da će prihvatiti samo investiciju koja će maksimalno očuvati prostor i unijeti novu vrijednost i radna mjesta.

   – A što da netko samo naniže zgrade sa 3.000 ležajeva. Nismo ništa dobili. To treba biti kvalitetan kompleks. Da sam drugačije radio, možda bi već imali neke sadržaje na Prukljanu, ali bi šteta bila daleko veća. Sve ovisi o ponudama. A moj je stav da se ovakav projekt ne treba realizirati za moga mandata. Realizirat će se kada dobijemo najbolju ponudu – poručio je Dujić koji također zaključuje da se kod svakoga projekta trebaju štititi interesi lokalne zajednice i njenih građana, a nikako ne dozvoliti da se zbog primamljivih iznosa kojima se razbacuju investitori nasjedne na prvu ponudu, jer, veli, ako se uništi, prostor se više ne može vratiti.