NEPOPULARNA MJERA

Prvi hrvatski grad ide u borbu protiv overturizma: Dubrovnik planira rezati privatni smještaj za 30 posto

Alenka Juričić Bukarica

Najposjećeniji turistički grad u Hrvatskoj prvi najavio mjere protiv overturizma / Foto GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

Najposjećeniji turistički grad u Hrvatskoj prvi najavio mjere protiv overturizma / Foto GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

Posljednjim izmjenama i dopunama GUP-a riješili smo pitanje apartmana u stambenim objektima. Za to se ne mogu više dobivati građevinske dozvole, kazao je Mato Franković



Dubrovnik će prvi u Hrvatskoj početi s ograničavanjem kapaciteta u privatnom smještaju. Naime, odjeknula je ovih dana u medijima vijest da je dubrovački gradonačelnik Mato Franković najavio smanjenje broja kreveta u privatnom smještaju za 5.000. Ipak, nakon toga je kazao da se krivo interpretiralo te da je potrebno, sukladno budućem Zakonu o turizmu, smanjiti kapacitete u privatnom smještaju za 30 posto.


Problem tržišta


– Moramo paziti na negativne nuspojave turizma kako ne bi ugrozile kvalitetu života naših sugrađana. Mjera je ključ. Posljednjim izmjenama i dopunama GUP-a riješili smo pitanje apartmana u stambenim objektima. Za to se ne mogu više dobivati građevinske dozvole. Ono što nam je ostalo kao problem je tržište. S jedne strane je tržište koje generira kapital, a s druge strane mlada osoba koja želi imati stan u našem gradu, no vrlo teško može doći do njega jer gubi tržišnu utakmicu, kazao je dubrovački gradonačelnik na presici, a prenosi portal Grada Dubrovnika. Dodao je i da se u ovoj destinaciji u skoroj budućnosti očekuje rekategorizaciju smještajnih kapaciteta kako bi se utvrdio standard i kvalitetu, za što je potrebno izmijeniti određene zakonske akte.


Foto GRGO JELAVIĆ/PIXSELL


Ove najave naišle su na brojne komentare iznajmljivača. Tako je konzultant za privatni smještaj Nedo Pinezić, uz ostalo, podsjetio da se već dodijeljena rješenja o odobrenju pružanja usluga smještaja u domaćinstvu ne mogu retrogradno poništiti.


Barbara Marković: Razdvajat će se obiteljski smještaj od rentijerstva



 


Barbara Marković, predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja (HUOS), također je pojasnila da se retrogradno ne može ići u poništavanje rješenja o kategorizaciji.


– Je li to lapsus ili krivo prenijeto, to ne znam. Činjenica je da prijedlog Zakona o turizmu u dijelu obuhvaća i obiteljski smještaj, međutim se tek treba donijeti pravilnik koji će taj dio reagirati tako da se ide korak po korak. Dakle, ne treba stvarati paniku unaprijed, niti će se išta događati preko noći. Prirodnom selekcijom će s vremenom jedan dio, i to nekvalitetan smještaj, vjerojatno otpasti. I to je normalno jer na njegovo mjesto će doći bolji, kvalitetniji smještaj. Kod otvaranja nekog budućeg smještaja vjerojatno će se moći rješenja ograničiti prema tome treba li u nekoj destinaciji više smještaja s primjerice, 4 i 5 zvjezdica. No, sve to govorimo o nekom budućem smještaju. Ono što je jako bitno je da će se raditi na razdvajanju obiteljskog smještaja od onoga što zovemo rentijerstvo, a što je krucijalno za riješiti. Znamo da se da se kategoriziraju šupe, garaže i slično, a to nije u redu. I tu će zakonodavac očito nastojati uvesti reda, a što je i potrebno ako Hrvatska želi biti kvalitetna butik destinacija, zaključila je Marković.

– Ograničavanjem izdavanja rješenja o kategorizaciji se nikako ne može smanjiti izgradnja stanova. Izgradnja stanova ovisi o prostornim planovima i izdanim građevinskim dozvolama, ukazao je Pinezić. Dodao je i da sloboda kretanja ljudi i pravo raspolaganja privatnom imovinom omogućuju vlasnicima stanova da u svoj stan prime prijatelje, da svoj stan iznajme drugoj osobi na kraći ili dulji rok, pa čak da i druga osoba dobije pravo podnajma trećoj osobi. Stan se, kaže, može iznajmiti i nerezidentima, stranim državljanima, osobito onima s prostora EU-a i Europskog ekonomskog prostora po istim uvjetima.


Manja kontrola


– To možemo i ne moramo zvati turističkim prometom, ali promet ljudi se odvija kako god mi to zvali. Inače, svako povećanje poreznih i komunalnih davanja domicilnom stanovništvu koje ima u vlasništvu nekretninu na području Dubrovnika donosi umanjenje prihoda od drugog dohotka pa će se takva nekretnina pokazati prevelikim teretom za održavanje, a legalno poslovanje neisplativo. Stoga će se dio takvih nekretnina otuđiti dugoročnim najmom drugim osobama s većim prihodima ili prodajom. U tim će se nekretninama i dalje odvijati promet ljudi, ali s umanjenom mogućnošću kontrole, dodao je, Pinezić. Osvrnuo se i na tvrdnje da hotelske investicije otvaraju radna mjesta navodeći da hotelske investicije velikih kompanija doista otvaraju radna mjesta, ali za strane sezonske radnike.


– Domaća radna snaga je gotovo nestala kao potencijal upravo zbog sezonskog zapošljavanja i niskih plaća u sektoru. Upravo zbog toga mladi ljudi ne mogu biti kreditno sposobni, a ne mogu ni plaćati stambene režije kroz cijelu godinu, zaključio je Pinezić.