U Vladi više ne skrivaju da nakon dvije pandemijske godine ove godine očekuju bolju turističku sezonu čak i od one kakvu je Hrvatska imala 2019. godine.

Prvo je to neki dan u Luxembourgu sugerirao ministra financija Zdravko Marić iznoseći podatak da je prihod u djelatnosti smještaja i ugostiteljstva u pet i pol mjeseci ove godine bio 22 posto veći nego u istom razdoblju 2019. godine. Jučer je premijer Plenković kazao da možemo, ako se dosadašnji trendovi nastave, a zasad donose 25,8 posto veću vrijednost fiskaliziranih računa u svim djelatnostima, očekivati turističku sezonu koja će biti bolja nego što je bila rekordna 2019.

Možda ni oni koji se bave turizmom na kraju sezone neće moći odgovoriti koliko je u tom povećanju doprinos veći broj gostiju, a koliko poboljšanje turističke ponude, ali zasad je sasvim sigurno da je najveći doprinos došao od inflacije.

Pokazuju to vrlo jasno podaci o fiskaliziranim računima što ih je za razdoblje od početka siječnja do kraja svibnja objavila Porezna uprava i to za sve djelatnosti, a ne samo za turizam i ugostiteljstvo. Iz njih je vidljivo da se iz mjeseca u mjesec ubrzava rast prihoda u odnosu na iste mjesece 2019. ali i prošle godine jednakim ritmom kako ubrzava inflacija. Tako je primjerice vrijednost računa u trgovini na veliko i malo u svibnju ove godine bila 13,3 milijarde kuna što je 2,05 milijardi kuna više nego lani u istom mjesecu i 2,8 milijardi više nego 2019. godine. Nema tu neke velike tajne, u odnosu na prošlogodišnji svibanj, hrana je bila skuplja 15,2 posto, a prijevoz, zbog rasta cijena goriva, 19 posto.

Svibanjski prihodi u trgovinu veći su od svih prosinačkih dosad, odnosno potrošnja je u svibnju po iznosu računa premašila tradicionalnu blagdansku, predbožićnu.

Hrvatske je od svoje samostalnosti veće prihode u trgovini imala samo lani u srpnju i kolovozu.

Kojom brzinom inflacija povećava prihode u trgovini, ali i prazni džepove građana možda najbolje ilustrira činjenica da su ranijih godina prihodi u svibnju bili veći za oko 700 milijuna kuna u odnosu na primjerice ožujak iste godini, dok su ove godine veći za čak 1,6 milijardi kuna.

Nije onda čudo da su ukupni prihodi u trgovini u pet mjeseci ove godine veći za 7,1 milijardu kuna nego lani i za gotovo deset milijardi kuna nego 2019. godine. Ta razlika uglavnom se stvorila u ožujku, travnju i svibnju kada je inflacija dodatno počela ubrzavati i kada je dosegnula rekordne stope otkad Državni zavod za statistiku vodi takve podatke.

Ista takva računica vrijedi i za djelatnosti povezane s turizmom, odnosno za smještaj i ugostiteljstvo, jer su svibnju prihodi od 2,57 milijardi kuna veći za 600 milijuna kuna u odnosu na 2019. godinu, što je rast od gotovo 30 posto, pa će vjerojatno i onaj rast ukupnih prihoda od 22 posto, koji je spominjao ministar Marić, prema kraju godine biti sve veći.

U odnosu na prošlu godinu ukupni prihodi u djelatnosti smještaja i pripreme hrane u svibnju su bili čak milijardu kuna, odnosno 66 posto veći nego lani, a to sigurno nije posljedica ublažavanja epidemioloških mjera i većeg broja gostiju.

Ne zaostaju puno ni ostale usluge, pa su tako primjerice frizerski i kozmetički saloni, čije je zatvaranje u pandemiji Hrvate ljutilo gotovo jednako kao zatvaranje kafića, u ovoj godini također zabilježili rekordne prihode. Čak ni mjeseci poput srpnja i ožujka kada su u Hrvatskoj milijuni stranih turista po prihodima ne mogu konkurirati ovogodišnjem travnju i svibnju. Tako je u svibnju barem prema podacima iz sustava fiskalizacije promet u frizerskim salonima bio 119,1 milijun kuna što je 30 posto više nego lani ali i za petinu više nego 2019. godine. Čini se da Hrvatske sve više pažnje posvećuju i njezini tijela, jer su i kozmetički saloni udvostručili vrijednost računa u odnosu na prošlu godinu, a za 20 posto su veći nego lani.