Glavni hrvatski trgovinski partneri uglavnom će smanjivati uvoz pa će hrvatski izvoznici dosadašnji tempo rasta održati samo ako po velikim stopama nastave povećavati izvoz u zemlje koje do sada nisu bile »sklone« hrvatskim proizvodima
ZAGREB Rast gospodarstva u Hrvatskoj u idućoj će se godini, procjenjuje Europska komisija, više temeljiti na domaćoj potražnji nego na rastu izvoza koji je ove godine povukao domaći BDP do stope rasta oko jedan posto.
Komisija predviđa da će se stopa rasta hrvatskog izvoza u sljedećoj godini prepoloviti u odnosu na ovogodišnjih 8,8 posto. Ipak, nije nevažno što će se događati sa zemljama koji su glavni hrvatski trgovinski partneri, kako će se u njima kretati stope rasta te može li se očekivati povećanje uvoza koje bi automatski značilo i veće mogućnosti za hrvatske robe i usluge. S obzirom na to da čak 67 posto robe iz Hrvatske završi na tržištu EU prognoze Komisije za članice mogu sugerirati i kakva poslovna godina očekuje domaće izvoznike.
Stope uvoza
Nova tržišta
Usporavanje rasta talijanskog uvoza posebice je važno za Hrvatsku jer je riječ o njenom najvažnijem trgovinskom partneru na čijem su tržištu domaći gospodarstvenici zaradili svaku sedmu kunu ostvarenu u izvozu. Italija zajedno sa hrvatskom pripada i u zemlje koje i u ovoj i u sljedećoj godini očekuju skromne stope rasta BDP-a. U ovoj godini Italiji se predviđa rast od 0,9 posto što je slabije i od Hrvatske, a u sljedećoj godini BDP bi trebao rasti po stopi od 1,5 što je gotovo jednako prognozama Komisije za Hrvatsku.
U ovoj godini najveći rast očekuje Mađarsku (2,9 posto) i Sloveniju (2,6 posto) koja je drugo najvažnije hrvatsko tržište, ali sljedeće godine u obje zemlje rast usporava te u Sloveniji čak pada ispod dva posto. Ipak, očekuje se da će u toj zemlji doći do nešto većeg rasta uvoza. Uz to, uvoz će među trgovinskim partnerima Hrvatske rasti još jedino u Austriji.
S obzirom na prognoze za najvažnije hrvatske trgovinske partnere domaći će izvoznici, čini se, u sljedećoj godini održati dosadašnji tempo rasta izvoza samo ako i dalje po velikim stopama nastave povećavati svoj izvoz u zemlje koje dosad nisu bile tradicionalno »sklone« hrvatskim proizvodima poput Francuske, Velike Britanije ili primjerice, Nizozemske. Makar bila samo riječ o provozu banana.
